Cijeli svijet se zaokupio ovom „pandemijom“ i sve teme kojima smo se do sada bavili su pale u zadnji plan pred cunamijem projektovanih vijesti o koronavirusu. Cijeli svijet bruji samo o njemu, pa smo tako i mi na našoj Fejsbuk (FB) stranici, objavljivali povremeno i neke bitne objave koje doprinose boljem razumijevanju situacije, pošto svi vidimo da zvaničnici pričaju jednu priču, a velika većina ljudi svakim trenutkom vidi da mnoge stvari nisu onakve kakvim nam ih pokušavaju predstaviti.
FB je prilično upotrebljiv medij za mnoge stvari i na njemu se vodi takođe jedan vid rata tastaturama koji mnogi podcjenjuju. Da je to najveća baza dosijea ogromnog broja ljudi svijeta, je nesumnjivo. Da svako tu ostavlja dovoljno i fotografija i informacija o sebi da se može odrediti psihološki profil svakoga, na osnovu kojeg se može lakše upravljati nekim, je takođe nesumnjivo.
Opširnije: Fejsbuk cenzura
Spomenik se nalazi u dijelu grada poznatom kao Marijin Dvor. Taj dio grada je dobio ime po zgradi koju je Avgust Braun, proizvođač cigle, darovao svojoj suprugi Mariji.
U obliku je kocke i trebalo bi pitati dizajnera zbog čega ima baš taj oblik, a ne neki drugi. U noći 27. na 28. mart 1945. godine pred sami kraj rata, Maks Luburić je naredio da se objesi 55 građana Sarajeva. Formulacija “građana Sarajeva” je zvanična i često upotrebljavana, ali bi bilo jako interesantno doznati o kojem se narodu radi. Pošto je teško zamislivo da je u ND Hrvatska proganjala svoje Hrvate, kao i da je bilo nekih Hrvata koji su radili protiv svoje države koju su napokon dobili.
Opširnije: Spomenik obješenim u Sarajevu
Svečano izjavljujem da ću rado primiti svaku vakcinu pod ovim uslovima:
1. da je nekomercijalni ili neprofitni proizvod (jedno od to dvoje) čiji je patent u javnom a ne u privatnom ili korporativnom vlasništvu,
2. da su sve bitne informacije u vezi vakcine - naročito o njenom nastanku, proizvodnji, ispitivanju i primeni - potpuno javne, transparentne i naučno verifikovane,
3. da (su)vlasnici i menadžment proizvođača prihvate neograničenu odgovornost za eventualne štetne posledice vakcinisanja i za eventualno dezinformisanje javnosti,
4. da je medicinska korisnost i bezbednost vakcine dokazana naučnim istraživanjima i višestruko nezavisno potvrđena,
Opširnije: Mile Perić: Svečana izjava o vakcinaciji
Dan četrdeset treći. Iako nisam lekar nego slikar, shvatila sam da ova bolest nema leka i da napada stare a da od nje umiru mladi. Ali ovo nije ozbiljna bolest, osim kada postane ozbiljna a to ne možemo da predvidimo. Najveći broj ljudi nema simptome i ne znamo da su bolesni, ukoliko ne umru.
Virus je do sada već oslabio a možda i nije. To danas još ne možemo da kažemo ali ćemo znati ovog leta. Potrebno je dva puta ponavljati tampon, ali dovoljno je i jednom.
Svaka zemlja ima svoj mutirani oblik ili je možda na celoj planeti isto. Prenosi se isključivo kapljično, bliskim ljudskim kontaktom. Zato je potrebno dobro prati pločnike. Ne, ulice je potrebno prati iz psiholoških razloga, da nas ne bi bilo strah da izlazimo. Ali sigurnije je ne izlaziti, osim ako nije baš neophodno. Treba da izlazimo, radi imuniteta, ali je bolje da u isto vreme budemo kod kuće.
Sledeća nedelja je ključna, od nje sve zavisi. Sledeće tri nedelje su ključne, od nas sve zavisi.
Opširnije: Ana Kapor: Sljedeća nedjelja je ključna, od nje sve zavisi
Ovaj tekst je mala zbirka najčešće postavljenih pitanja o odnosu partizana i NDH, ali i KPJ i Ustaškog pokreta. Pošto se o tome danas mnogo priča, uglavnom netačno, tendenciozno i falsifikovano, odvojio sam svoje vreme da u dobroj veri pružim odgovore u skladu sa svojim znanjem i na najrazumljiviji način. Odgovori nisu kompletni jer bi za to bilo potrebno nekoliko knjiga, ali su instruktivni i dovoljno precizni za elementarno razumevanje dešavanja od neupućenog čitaoca.
-Da li je bilo saradnje KPJ sa Ustaškim pokretom?
Opširnije: Bojan Dragićević: Odnos Partizana i NDH i KPJ i Ustaškog pokreta

... Анатемисање Милоша С. Милојевића заборавом од стране службене историјографије, донело је Србији и српској култури тешке последице. Колика је нетрпељивост према Милојевићу, види се из чињенице, да нико озбиљно није покушао да изучи само литературу коју је навео у свом делу, а коју је користио приликом рада на својој књизи. Оптужбе на рачун Милоша С. Милојевића и његовог дела од стране његових савременика, али и од стране њихових ученика су неосноване, па проф. Сретен Петровић подсећа и на то „да је Милојевић од свих својих савременика који су се бавили, народним животом и обичајима, као свршени студент Историјско-филолошког одсека на Филозофском факултету у Москви, једини имао стручно знање да се бави фолклором, лингвистиком, филологијом и митологијом, и његови критичари нису били на таквом интелектуалном нивоу да би могли да га прате и да га разумеју“.
ПОРУЧИТЕ КЊИГУ ПУТЕМ ИНТЕРНЕТА
ЛИНК
Живот Милоша С. Милојевића просечном човеку делује, у најмању руку нереално и зато не треба да нас чуди што је толико оспораван. Међу поштоваоцима његовог дела је уврежено мишљење да је оспораван искључиво због тадашњих (а и садашњих) политичких циљева великих сила на Балкану, али уверен сам да је у питању била и она исконска болест својствена малим људима – љубомора. Колико год да су били остварени у свом животу, пред њим су морали да спусте главу. Просто је невероватно шта је све тај човек урадио и колико је задужио Србију.
Opširnije: Odlomci iz istorije Srba - Miloš S. Milojević