O potkradanju srpske kulturne baštine i rasrbljavanju

kalajU Srbiji sanjare o stvaranju velike Srbije, koja bi obuhvatala Bosnu i Hercegovinu, a kasnije, možda, Dalmaciju i Hrvatsku, pod srbskom hegemonijom. U Hrvatskoj takođe, sanjare o jednoj velikoj Hrvatskoj, koja bi obuhvatila Dalmaciju, Hercegovinu i Bosnu, a kasnije, možda, i Srbiju pod hegemonijom Hrvatske.

guslacGusle, starosrbski instrument koji zbog svog reskog i čvrstog zvuka kao jauk i poklič, uvijek je više bio kao potpora govorenju epske poezije da se uz jednostavne i prodorne melodije ona lakše pamti i bolje prima na slušaoce, nego što je bio instrument za sviranje. Zato su gusle jednostavne izvedbe sa jednom žicom, ali zato prodorne i kroz prostor i kroz vrijeme. Nepromijenjene traju još od prije Homerovog vremena do dana današnjeg.

lajbnicUvijek sam se pitao zašto dosta Nijemaca jako liče na nas Srbe i imaju neke slične običaje, na isti se način vesele, recimo uz trubače ispod velikih šatri u kojima su veliki stolovi sa klupama kao na seoskim slavama, na opštenarodnom veselju sa dosta alkohola i galame. Dugo me golicalo i to što sam primjetio prilično srbskih i srbolikih toponima po Njemačkoj. Gledajući video snimke istočnocarca Hitlera koji je organizovao povorke po njemačkim gradovima i način na koji je to radio, sve me je podsjećalo na neke srbske običaje da se ide u povorkama i nose na dugim štapovima crkvene zastave, da se hoda oko crkve i sl. Da ne govorim o svastici i istokrakom krstu evidentno nenjemačkom simbolu koje su preuzeli u svoju ikonografiju.

jarcevicU hrvatskim društvenim naukama se uveliko neguje protivsrpstvo, ono čiji su koreni iz vremena okupatora na srpskim zemljama – Austrije, Austrougarske, Mletačke Republike, Turske, Mađarske, Bugarske, Albanije, Italije i Nemačke. No, danas, iskrsavaju istine o tom negovanom okupatorskom protivsrpstvu. Izučava se srpsko stradanje – od Srednjeg veka do naših dana. To čine samonikli pravoslavni Srbi, ali, sve češće, i oni čiji su preci, okupatorskim merama, islamizirani i katoličeni, te prozivani Turcima, Bošnjacima, Hrvatima...

latinskiUvijek sam se pitao, a nijesam sigurno u manjini, zašto su nas maltretirali kroz školovanje sa učenjem latinskog jezika, jezika kojim niko ne govori?

I najčešći odgovor koji se dobije na ovo pitanje je da se olakša studentima medicine (a i farmacije i biologije), pošto će se oni na studijima sretati sa latinskim nazivima dijelova tijela, lijekova, bolesti i biljaka . Odgovor na pitanje nije totalno bezvezan i ima nekakvog smisla, ali čemu onda da učimo glagole i čitave rečenice. Svi nazivi na latinskom su imenice u nominativu, ne moraju se čak ni padeži učiti. A uostalom zašto da se ostalih 99% učenika malteretira sa bubanjem ovog beskorisnog jezika kada samo 1% odlazi da studita medicinu, a od tih 1% mnogi je i ne završe. Dakle, radi se o mučilištu ogromne većine školaraca, radi olakšavanja minornoj nekolicini.