Saša Nedeljković: Sokolsko društvo Kistanje
Pre Prvog svetskog rata u Severnoj Dalmaciji delovala je Srpska sokolska župa na Primorju sa svojim društvima u Kninu i Zadru. Na početku Prvog svetskog rata srpska sokolska društva kao i župa su bili zabranjeni. Posle oslobođenja i ujedinjenja 1918. osnovana je za severnu Dalmaciju župa Šibenik Saveza sokola SHS. Posle odlaska Italijana sazvana je osnivačka skupština župe. Na skupštini su prisustvovali izaslanici društava Šibenik, Vodice, Betina, Skradin, Dubrava i Murter. Župa je 1922. imala 13 društava sa 754 člana. Treći slet održan je 1922. Četvrti župski slet održan je u Drnišu 1923. Peti slet u Šibeniku 1924. Župa je 1925. dobila naziv Sokolska župa Šibensko-Zadarska. Imala je 1925. 15 društava sa 1251 članom, 174 članice, 176 naraštajaca, 129 naraštajki, 208 muške i 96 ženske dece. Šesti župski slet održan je u Prekom 6. i 7. avgusta 1927.
Sokolsko društvo Borovo osnovano 1933. bilo je deo Sokolske župe Osijek. Imalo je 146 članova, 29 članica, 2 muška naraštajca, 73 muške dece i 65 ženske dece. Sve zajedno 315. (1) Prva javna vežba borovskog sokola održana je 1933. u Borovu selu. (2) Starešina je 1934. bio Tomo Maksimović, zamenik dr. Milutin Tičak, II zamenik Bogdan Dejanović, prosvetar Franjo Vrana, načelnik Zvonko Hribeski, zamenik načelnika Zdenko Zdražil, II zamenik načelnika Berislav Jeričević, sekretar Milan Cvijanović, blagajnik Ilija Sekulić, referent za sokolske čete Vlado Hmelarž. (3) Društvo Borovo priredilo je 2 juna 1935. Svetosavsku akademiju u Borovu. Akademiju je otvorio starešina Toma Maksimović istakavši značaj rada sv. Save za narod. Govor je završio sa usklikom “Slava sv. Savi”. Pevačko društvo „Gusle” iz Borova pod upravom sokola Vase Dabića pevalo svetosavsku himnu “Uskliknimo s ljubavlju.” Između dve recitacije koje su recitovala sokolska deca iz Borova, održao je prosvetar Vaso Dabić opširnije predavanje o sv. Savi. Izneo je život sv. Save, a posle opširno prikazao njegov rad i velike zasluge kao državnika, hrišćanskog propovednika, kaoekonoma i
Sokolska župa Mostar osnovana 1920. obuhvatala je oblasti Hercegovine, Dalmacije i Imotske krajine. Sokolsko društvo u Imotskom osnovano je 24. 1. 1919. Tamošnja inteligencija osnovala je društvo pod imenom Jugoslovenski Sokol u Imotskom. Na čelu društva bili su Marko Danda, dr. Mihovil Vuković, Luka Milinović, Marko Šimić, i Nikola Vlajčić. O društvu je „Sokolskom Glasniku” pisao Marko Šimić, učitelj iz Imotskog. (1) Sokoli su nastojali da suzbiju uticaj rimokatoličkih klerikalaca. Produžili su svoju borbu sa katoličkim klerikalcima koji su posle propasti Austro-Ugarske nastavili svoje aktivnosti u Jugoslaviji. Najače uporište klerikalizma bilo je u Zapadnoj Hercegovini. U pismu „Sokolskom Glasniku” iz Imotskog priznaje se da Imotski kotar sa prosvetom zaostaje za svim kotarima u Dalmaciji. Dalje se ističe : „I još tome, predstavnici ove mračne kule, kojima je u interesu da narod u mraku drže, ustaju danas da prosvjetljenom i rodoljubivom svijetu dijele poduke o prosvjeti, a diplome o jugoslovenskom patrijotizmu, dok su prije pljuvali u lice Jugoslavije, kad je ova još u zametku bila. Pa se u to ime predstavnici mraka, svom žestinom obaraju na kulturno Sokolstvo, kao na zatornika prosvjete i jugoslavenstva …
Srbi katolici smatrali su da je Sokolstvo cement u temeljima Jugoslavije. Zato su aktivno učestvovali u radu sokolskih društava. Sokolsko društvo u Cavtatu bilo je najaktivnije društvo u gradu. (1)
