Pričaonica

Da li su vjernici redom svi dobri ljudi kako se predstavlja

Postoji rasprostranjeno mišljenje da su vjernici po definiciji svi dobri ljudi samim tim što su vjernici i da se oni pitaju ratova ne bi ni bilo, pošto vjera ne propovjeda ratovanje. Vjeruje se da je vjera nešto nespojivo sa ratovanjem. A svako može da vidi u stvarnosti da su u stvari vjernici najfanatičniji i vojnici i teroristi. A stvarnost i istorija nas poučavaju da su izgleda najmiroljubiviji ljudi „nevjernici“, pošto protiv njih svi vjernici svijeta organizuju pohode, ali ne zato što su opasni pa ih treba eliminisati, nego zato što su drugačiji i što su svojim postojanjem negacija vjernicima koji imaju poriv da vjeruju te misle da svi moraju da se ponašaju isto kao i oni. U pozadini svih ideologija (i vjere spadaju tu), je u stvari jedna obična pljačka i čovjekova borba za životni prostor i opstanak. Vidimo da je vjera alatka i sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj i smisao života. (Religija je već nešto drugo i o razlici između vjere i religije nekom drugom prilikom).

Postoji rasprostranjeno mišljenje da sve vjere propovjedaju ljubav, što je takođe nespojivo sa ratovanjem. A primjetno je svima koji hoće to da vide, da hrišćanstvo i to posebno istočnog tipa propovjeda ljubav i čovjekoljublje generalno, dok judaizam propovjeda ljubljenje samo bližnjeg svog, dakle međusobno ljubljenje judaista, a ne cjelokupnog ljudskog roda. Islam takođe ne propovjeda opštečovječansku ljubav, a čak ni ne insistira na zapovjedima tipa da je grijeh ubiti, učiniti preljubu, ukrasti, svjedočiti krivo itd. u smislu opšteljudskog dobra.

Postoji rasprostranjeno mišljenje da su mnogobožci u odnosu na ove jednobožačke vjere abrahamovskog tipa (judaizam, hrišćanstvo i islam), nešto nazadno i zatucano, te da je vrhunac ljudske civilizacije monoteizam. Naravno da ovu priču pričaju monoteisti. Mnogobožci su imali svoj panteon bogova, ali se znalo ko je Bog bogova, tj. ko je vrhovni Bog, a iako se on sastojao od trojstva, bio je ipak jedinstvo, dakle Jedan, ali iz tri dijela. Malo je komplikovano za razumjeti iz prve, a vi recite kada ovo shvatite, da li su mnogobožci baš nazadni i slabokontajući, u odnosu na ova danas pojednostavljena shvatanja vrhunskog Toga Nečega Svugdjeprisutnog i u Sve Upetljanog Stvoritelja, ili su možda ipak isto daleko od istine kao i jednobožci. A možda su čak i bliži istini samo što to ne smije sada niko da potvrdi, pošto su jednobožci isključivi i hoće da udare.

Postoji rasprostranjeno mišljenje kod muslimana sa prostora bivše Republike Jugoslavije da Kuran ne propovjeda nasilje i ko ga čita je oličenje benignosti i dobrodušnosti. A istina je sasvim drugačija. Mnogobožci imaju razlog za strah, jer u Kuranu piše da ih se treba ubijati (vidi sliku). Nije više važno koga treba ubijati, nego je porazna sama činjenica da u vjerskoj knjizi koja bi kao trebala da se bavi duhovnim stvarima i pitanjima vjere, se poziva na sasvim ovozemaljsko i prizemno djelovanje u cilju oduzimanje života jednom ljudskom stvoru i to samo zato što drugačije misli i vjeruje. Šta na arapskom jeziku tačno piše u Kuranu i na šta se odnose pojmovi „ubiti“ i „mnogobožci“ nije mi poznato, ali prevodilac je upotrijebio srbske riječi koje su savim jasne i precizne. Možda Arapi pod mnogobožcima smatraju samo ljude koji vjeruju u više bogova, mada takvi ni ne postoje što sam već objasnio, a možda pod tim pojmom smatraju u stvari sve nemuslimane, što proširuje krug ljudi koje treba pobiti i na Kineze i Induse i komuniste i agnostike i da ne nabrajam dalje. Elem, puno posla na tamanjenju ljudi. Ispada da generacije trebaju provesti živote u ubijanju neistomišljenika i da to mnogim u stvari i postaje smisao života i njegovo ispunjenje.

Postoji rasprostranjeno mišljenje, i to samo među muslimanima i nekim neobavještenim nemuslimanima, da je islam univerzalna vjera. A u dijelovima Zemlje bliže polovima gdje dan i noć nisu ravnomjerno dugački i gdje su uslovi za život suroviji, pada jedan od potpornih stubova na kojem počiva islam – post. Nije lako u surovim prirodnim uslovima gladovati mjesec dana kada dan traje enormno dugo u odnosu na noć, a Sunce ne silazi s neba desetine sati. Nisu u vrijeme nastajanja islama Arapi koji su ga stvarali znali za mnoge specifičnosti Zemaljske kugle, pa da prilagode svoje učenje da jednako važi svuda na cijeloj Zemaljskoj kugli i da se vjernici ravnomjerno pate u dokazivanju lojalnosti svojoj vjeri.

Na slici ispod je isječak sa internet stranice gdje se vidi i naziv dokumenta, tj prevoda Kurana, pa se svako može uvjeriti u ono o čemu se govori u ovome tekstu:

kur

Zaključak koji se nameće je da se svi nemuslimani trebaju čuvati bukvalnih čitača Kurana, pošto se pod pojam mnogobožac može svašta strpati. Može se čak i neposlušni musliman proglasiti mnogobožcem, što je po Kuranu, vidimo, sasvim dovoljno da se likvidira.

Interesantno pitanje za prevodioca Kurana je zašto kada je sve preveo sa arapskog na srbski, nije preveo i riječ Alah u našu riječ Bog. Pa se ne bi imao dojam da su nam Bogovi različiti, ovako Arapi imaju svog Alaha, mi svog Boga i iako smo kao jednobožci, i kao Bog/Alah je jedan, ispada da to nije tako. Jer vidimo da imamo arapsku varijantu i tumačenje Boga tj. Alaha, i imamo našu istočno/zapadnu varijantu tumačenja valjda istog Boga. Džaba što je Bog jedan kada ima više tumača koji svaki vuče na svoju stranu, misleći da je jedini u pravu.

Od bukvalnih čitalaca Kurana su opasniji muslimani koji ne čitaju Kuran, nego se samo skrivaju iza njega i sprovode neke svoje lične i sitne planove koje ne bi smjeli niti mogli sprovesti bez okrilja velikog sistema.

Ustalom kao što se ponašaju i svi vjernici koji se skrivaju iza svojih velikih vjerskih sistema, da bi umanjili u svojim očima svoj osjećaj nebitnosti i premalenosti u odnosu na vaskoliku vasionu, jedan veliki elektromagnetni sistem koji pulsira, i kreće se iz pravca nečega u nešto, a možda i iz ničega u ništa. Šta je od ovoga dvoje istinito, to još uvijek ne znamo, niti možemo spoznati.

A do tada dok to ne spoznamo, ti Bože sačuvaj mene od svojih sljedbenika.

Duško Bošković, 21.11.7524(2015) god.,

Internet prostor b.b.