Pričaonica

Narod i nacija nisu sinonimi

Ev814Ko su Iliri, ko Šokci, Raci, ko su Bosanci, Crnogorci, Uskoci, ko su Hrvati i Slovenci, Vindi? Na ova iz današnje perspektive naizgled poteška pitanja, su kreatori geografskih karata iz prošlosti već davno dali svoj odgovor. Dovolјno je da bacite pogled na priložene slike uz ovaj tekst.

Narod i nacija nisu isto. Namjerno se zamućuje problematika oko ovih pojmova kako bi vladari svijeta lakše vladali cjepkajući velike narode na manje nacije. Pri tome konstituišu nacije tako da od nepokornih naroda prave pokorne i poslušne nacije, sa kojima je lakše vladati.


Za posao pravlјena nacija potreban je pokret nazvan po objektu kojeg je potrebno napraviti – nacionalizam. Kada taj pokret poprimi velike razmjere onda postaje nacizam. Najpoznatiji je njemački nacizam. Nјima je bilo potrebno da od slavjano-serbskog naroda (Vendi, Borusi-pRusi, bAvari, lužički Srbi itd.) naprave njemačku naciju i ujednače i unificiraju jezikom i običajima.
Narod je istorijski starija pojava od pojma nacija. Nacije su izum novijeg datuma. Školski primjer pravlјenja od naroda nacija se naravno nalazi na našem tlu i tu je najlakše uočiti pravila kao i sam proces. Od velikog srbskog naroda koji je u prošlosti zauzimao najveći dio Huma (današnji neopravdano odomaćeni naziv je Balkan, vidi sliku 1. mape Evrope iz 814. godine), su pravlјenjem novih država pravlјene nove nacije: Bošnjaci (prethodno Muslimani), Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Slovenci, a u toku je projekat pravlјenja Vojvođana itd. Protokom većeg vremenskog perioda od ovih nacija će možda nastati novi narodi, ako se proces bude dovolјno podržavao i podupirao te se radilo uporno na konstantnom ujednačavanju nacija. Proces pravlјenja Jugoslavena, vidimo da nije uspio, mada i dan danas se može čuti ponegdje kako se lјudi osjećaju kao Jugoslaveni, ali je to prilično zanemarlјiv broj da bi bilo značajno za istorijske procese. Ne mora svaki proces pravlјenja nacija biti uspješan. Mada je čudno da nije pokušavano propagiranje jugoslavenskog jezika, što je sada jedna od najačih alatki za formiranje novih nacija.

Da se ovde kod nas na teritoriji bivše Jugoslavije radi sve o Srbima od kojih se prave srbolike nacije, dovolјno je pogledati recimo neke stare legende iz istorijskih mapa koje se mogu naći na internetu.

narodSlika2Na slici 2. se vidi da su pod pojmom „Srbi“ francuski kartografi onog vremena smatrali crnogorce, bošnjake i uskoke (za njih su očito uskoci bili neka posebna grupacija lјudi sa čijim izdvajanjem iz srbskog narodnog korpusa su i oni htjeli da postignu neki skriveni cilј).

Na slici 3. se vidi da su za ondašnje Austrijance Srbi bili Iliri. Kasnije su se predomislili, kada su shvatili da to mogu da zloupotrijebe. Ne spominju u ono doba nikakvu vezu Šiptara sa Ilirima. Iliri su im isklјučivo Srbi, tako da se nameće zaklјučak da je priča o ilirstvu Šiptara sasvim novog datuma, i nije uopšte stara. Samo što mi imamo kratko pamćenje.

Srbi su takođe Šokci i Raci. Danas pitajte lјude ko su Šokci, mahom će reći da su to Hrvati, a za Race će reći da su Mađari, što potvrđuje hipotezu pravlјenja od nekada velikog srbskog naroda drugih nacija koje na kraju ovog procesa inženjeringa zaborave svoje pravo porijeklo i misle da su neka posebnost. Pod Srbe podvode i Hrvate i Slovence, što govori da su ove dvije nacije samo dio nekada velikog i Evro-Azijom široko zastuplјenog srbskog naroda.narodSlika3

Na ova dva tri primjera je evidentno da postoji plan po kojem se odvijaju događaji i da se taj plan sprovodi već duži vremenski period. Koliko se ovde radi o spontanom odvijanju događaja, a koliko su oni upravlјani iz jednog ili više centara, nekom drugom prilikom.
Zaklјučak ovog teksta bi bio da Srbi ne mogu biti nacionalisti pošto nisu nacija, nego su narod, što je mnogo starija i veća kategorija i kao takvi mogu biti samo rodolјubi. Samo pripadnici nacija u formiranju dok ne dostignu nivo naroda, mogu biti nacionalisti i u krajnjoj istanci nacisti.

Ali i jedni i drugi mogu biti šovinisti i svi trebamo bježati od toga. A Srbi dodatno i od autošovinizma.

Izvor: Srpski Kulturni Klub