Pričaonica

Ko su hazari?

kozara

Veoma tiražni pisac u vremenu kada je teško prodati knjigu, a da nije udžbenik, Dejan Lučić, često iznosi varijantu porijekla Hazara, koja se meni ne čini takvom da bih je bespogovorno prihvatio, pa ko velim daj da i ja kažem štogod na tu temu da doprinesem rasvijetljavanju porijekla tog naroda.

Inače je puna ova zvanična istorija svakakvih nebuloza kada su u pitanju imena naroda. Te nekakvi Iliri kojih odjednom više nigdje nema, pa bijahu nekakvi Tračani koji ne dobaciše do današnjih dana, pa Etrurci ili Baski za koje govore da su misterioznog porijekla i još mnogo gluposti se povlači po zapadnim „učenim“ knjigama iz kojih svi prepisuju. A sve se dodatno uhaosilo odkako se u računarsktvu pojavila komanda Copy/Paste.

Ili nam to sa imenima naroda namjerno rade da nam otežaju dobijanje jasne cjelovite slike istorije svijeta ili se jednostavno ide linijom manjeg otpora pa se generacijama samo prepisuju davno postavljene i sažvakane stvari i prenosi greška s koljena na koljeno koja se vremenom raste kao lavina. Svaka radoznalost, inovativnost i približavanje realnoj slici u istoriji se kažnjava izopštavanjem iz kaste istoričara ili arheologa i dodjeljivanjem svakojakih etiketa u cilju omalovažavanja. Namjerno neću da koristim pojam „istorijska nauka, jer kako sve izgleda istorija nije nauka, nego politika. Izvinjavam se svim koji žele od istorije da naprave nauku, ali ja ih ne vidim da im se da da to rade.

Dakle, tvrde neki autoriteti da su Hazari neki poseban narod, a meni oni liče na našu situaciju sa Vlasima. Čuh da u Rasiji neki inače Hazare nazivaju Kazari, sa nekim čudnim izgovorom slova „a“, ni tamo ni vamo, niti „a“ niti „o“, tako da bi ih mi komotno mogli zvati kozari. Pogotovo što mi Srbi sa ove naše iijekavske strane Drine imamo svoje kozare, a imamo čak i planinu imenovanu po njima - Kozara.

Za Srbe stočare se koristi stari naziv Vlasi po bogu Velesu (ili što bi Rasi kazali Volos). Vlasi bi se mogli podijeliti po tome kojom stokom se bave, pošto imamo stoku krupnog i sitnog zuba, pa bi onda imali podgrupe: govedari, konjari, ovčari i kozari ili na rasijanskom kozaci.

Dakle Kozari-Hazari su već poznati narod, a ne neki posebni, samo što su se otisnuli u visove.

Dejan Lučić često spominje koja su to hazarska prezimena i kako se grade (naravno ne sva nego karakteristična) pa bih ja to proširio. Da su Hazari uglavnom porijeklom Srbi (tj. Rasi) govore im i sama prezimena koja se završavaju na „man“, a često se dodaje i srbski nastavak za prezimena „ić“. Prezimena su im često naše srbske, sasvim razumljive riječi, bor, tor, kora, vuk, rad, kotar, tuđinac itd. Radman (Radmanović), Tuđ-man, Bor-man, Kotro-man (Kotromanić), Toro-man (Toromanić), Koro-man (Koromanić), Vuk-man (Vuk(o)manović), Kuz-man (Kuzmanović) itd.

Prezimena tipa Ajhman, Liberman, Akerman, Bergman (čovjek sa brega), Gudman, Goldman i sl. govore da su se Srbi (tj. Rasi) miješali i sa drugim narodima. Srbi su veoma pokretljiv narod, i nema gdje nas nema po zemaljskoj kugli, i moramo biti u svačijoj čorbi zaprška, pa tako i u ovoj.

Sama riječ man nije indo-evropskog porijekla, pošto taj jezik ne postoji i to je starosrbski jezik sviđalo se to kome ili ne. Man je čovjek, a možda i božanstvo (nijesam to još istražio do kraja, čekam donatora da finansira moj rad :-)). Staro srbsko ime Manojlo, Mane ili božanstvo Manitu govori o tome. To što su uglavnom Nijemci preuzeli tu riječ kao svoju, nije niti prva niti poslednja, ne znači da je njihova izvorno.

Kada već spomenuh Manitua, da kažem da pravo ime za američke domorodce - Indijanci i je sasvim ispravno, pošto su oni porijeklom (v)Indi, tj. Srbi. Nijemci i dan danas Srbe nazivaju V(i)(e)ndima. Ako neko misli da pretjerujem tek će to pomisliti kada kažem i da je skandinavski bog Odin u stvari Edin, tj. Jedan- jedini. Kao što rekoh nema ni jedne čorbe u kojo Srbi nijesu so. Inače je prevara je da smo mi Srbi bili mnogobožci. Imali smo jednobožtvo i prije Isusovog doba. O tome govori i Odin i Manitu.

Ali da se vratimo Hazarima, tj. Kozarima. Ne radi se dakle ni o kakvom posebnom narodu, osim što se drže međusobno i povezani su. Ali svi po gradovima inače znaju kako se ljudi izvan gradova, a posebno planina, međusobno podpomažu i guraju jedni druge. Na planinama se ne boje ni vukova ni međeda, pa je logično da kada se siđe u grad među ljude, nema te sile koje se boje.

Ja sam se u početku plašio tramvaja i trolejbusa, ali je to kratko trajalo, kada sam shvatio da su ograničeni šinama i trolom u svom kretanju pa može da mu se pobjegne, ako te zaganjaju :-)

Čak ni „prepametna“ Vikipedija kada je istorija u pitanju nema pojma ko su Hazari. Svrstava ih u turkolike narode naseljene oko Volge. A oko Volge su bili Volgari, tj. Bugari, dakle opet stari Srbi. Na preklopnim područjima naroda naravno da ima miješanja pa u Hazara možemo vidjeti i našu facu i azijatsku, kao i kombinacije ovje. Nešto u stilu Putina, naš lik sa kosolikim očima.

Današnji Hazari i nekadašnji se dosta razlikuju, kao što se razlikuju Srbi na teritoriji današnje Njemačke i mi po prostorima bivše Jugoslavije. Evolucija postoji pa smu svi kroz vijekove evoluirali. Evoluira i jezik pa se sve manje razumijemo ali se mogu uočiti isti korijeni u svemu.

Elem, kako god okreneš ili obrneš, stalno dobijamo Srbe u korijenu svega i kada se to shvati biće nam svima sva istorija jasnija. Srbski gen vlada svijetom. Zato nam i jeste ovako. Ratoboran je to gen, prvak svijeta u borbi za opstanak.

Duško Bošković, 13.10.7524. (2016.) godine od potopa, tj. izlijevanja Panonskog mora kroz Džerdap.