Pričaonica
Lepa Vijećnica, lepo gori
- Detalji
Divno je biti penzioner, imati penziju, kakvo-takvo zdravlje i trošiti ušteđevinu na putovanja. Obilaziti nova mesta i predele, upoznavati druge ljude i kulture da bi se na kraju zaključilo da su svi ljudi uglavnom veoma slični.
Put me nanio u Sarajevo, grad koji je dosta često bio u u žiži svetskog interesovanja, još od početka prvog svetskog rata, preko zimske Olimpijade ’84 godine, pa ponovo do novog rata. Magijski grad, ali još uvek neistražene magije. Neću pisati o sarajevskim ćevapčićima, to već svi znaju i sve turističke ture obavezno svoj obilazak započinju ili završavaju u jednoj od ćevabdžinica.
Posvećeno izmišljačima riječi
- Detalji
Najljubaznije molim izmišljavače riječi da budu malo kreativniji i opštiji i da ne detaljišu previše da nam se ne desi da dobijemo i posebna imena toalet papira prema tvrdoći i viskoznosti gov*eta. Da li je poštovani izmišljavači riječi uopšte dozvoljavaju da ja recimo ručnikom obrišem noge? Ili moram kupiti intimnik, da ne lanem šta gore, za brisanje“onih” dijelova tijela?
Čiji je koji Božić?
- Detalji
Ne postoji ni katolički niti pravoslavni Božić. Jednostavno je to Božić, astronomski događaj jedan i jedinstven, ali ga obilježavaju u različita vremena različite vjerske skupine. A razlog je razmimoilaženje u načinu brojanja prolaska vremena tj. razlika je u kalendarima.
Kalendar je inače prepravljena starosrbska riječ koja je ušla u sve jezike svijeta i izvorno glasi – koledo, koledar (kolo je nešto što se okreće, dakle ponavlja se u ciklusima, periodično). Koledari su maskirane osobe koje pjesmom i igrom obilježavaju smjenu godina. Taj starosrbski običaj zamire kao i mnogo šta drugo, a drže ga se i dalje neki Srbi u nekim našim zabitijim krajevima kao i neki drugi srboliki narodi u svojim državama
Marš na Drinu
- Detalji
Pjesma, preciznije marš, Stanislava Biničkog nije postala poznata u svjetskim razmjerama nakon nedavnog izvođenja u UN u vrijeme srbske Nove godine, bila je svjetski hit i prije toga. Marš je svijetu i široj publici proslavio Ivo Andrić, koji ga je 1961. godine ponio sa sobom u Švedsku, na primanje Nobelove nagrade. Zbog svoje odlične melodije koja uspjeva da prenese emociju ponosa i pobjede malobrojne srbske vojske nad nadmoćnijom Austro-Ugarskom vojskom, na Ceru, što inače predstavlja i prvu pobjedu saveznika, pjesmu rado izvode mnogi tada poznati muzičari. Pjesma je prvobitno bila instrumentalna, a tek je 1964 godine napisan tekst.
Moji drugovi partizani
- Detalji
Nijesam novinar, već piskaralo. Tačnije kuckaralo. Ova slova unosim putem tastature. Kuckanjem pretvaram kuckove u slova. Tehnika jeste čudo, ali je čovjek još veće, pošto ju je on osmislio i napravio . Solidno razumijevanje ovijeh modernih tehnikalija mi je učinjelo da pomažem drugim u rješavanju njihovih problema u sukobu sa tehnologijom. Bavim se otklanjanjem i premošćavanjem problema u računarskim tehnologijama.