Razgovori
Razgovor sa Ratkom Ličinom
- Detalji
- Datum kreiranja: 16 Maj 2016
ZS: Poštovani gosp.Ličina, znamo da je 2005. izabrana ili u prognanstvu obnovljena Vlada RSK. Šta je Vlada za ovih 15-16 godina konkretno uradila? Koji su rezultati rada Vlade?
R.Ličina: Vlada RSK u progonstvu nije Vlada u punom kapacitetu, zbog specifičnog položaja u kom se nalazi. Ona je par ekselans političko tijelo, svojevrsna srpska politička savjest. Suština formiranja i opstajanja Vlade RSK u prognostvu je upravo – opstajanje do nekog pogodnog geopolitičkom momenta koji nam bude naklonjen za djelovanje. Zato smo mi prije svega svojevrsni čuvari plamena državotvornosti i suverenopsti Srba sa tih prostora. Ipak, uprkos svemu Vlada RSK je i u takvim okolnostima radila , održala preko 50 sjednica i pokrenula mnoge inicijative, naučne skupove, rezolucije i druga dokumenta.... U granici svojih moći, svakako, u datim okolnostima i okruženju u kom se nalazimo.
ZS:Povratak u HR i povratak imovine je jako slabog ineziteta. Ima li načina da se pred medjunarodnim sudovima pokrenu postupci protiv HR?
R.Ličina: Prema našim saznanjima broj Srba u Hrvatskoj i okupiranoj Republici Srpskoj Krajini iz godine u godinu opada. Može se to primjetiti i po broju glasova koje dobijaju srpske stranke integrisane u hrvatski politički sisitem. Iz izbora u izbore.... sve ih je manje. Formalno se vodi da danas u Hrvatskoj živi oko 180.000 Srba, medjutim taj broj je realno puno manji – ne prelazi 50.000. Što se tiče sudskih postupaka pokušaja je bilo, medjutim medjunarodna pravda ne haje za probleme Srba i to u suštini prenebregava. Vidjeli smo da su svi ti pokušaji do sad pretvoreni u sudsku farsu.
ZS: Protjerano je više stotina hiljada Krajišnika. Da li se zna gdje žive? Postoji li neki spisak sa imenima i mjestima boravka i da li imaju kontakt sa Vladom i ministarstvima ili su prepušteni sami sebi?
R.Ličina: Prema našim saznanjima preko 650.000 Srba protjerano je sa tih područja u od 1990. te do danas. Na žalost Vlada RSK (iako tvrdoglavo opstaje!) radi volonterski od 26. februara 2005. do danas – dakle, više od jedanaest godina. Ni sama Republika Srbija sa državnim aparatom nije bila u stanju da popiše sve prognane Krajišnike rasute po Srbiji, Republici Srpskoj i širom svijeta, pa tek možete zamisliti kakve su mogućnosti grupe entuzijasta da ostvare taj posao popisa. Trenutno je to nemoguća misija. Ipak, neke uspjehe postižemo.... tako žemo ove godine na 25 godina Republike Srpske Krajine objeviti 10 zbornika (preko 7.000 stranica dokumenata!) DRŽAVNIH DOKUMENATA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, sa kompletnim krajiškim zakonodavstvom i svim važnim dokumentima, statistikama i popisima. Promocija zbornika biće na Sajmu knjiga i na 25. godišnjici RSK.
ZS: Zbog čega se ili zbog koga se protjerani Krajišnici nisu u većem broju zadržali na prostorima Republike Srpske? Mentalitet i porijeklo su nam isti, kao i dijalekt. Bilo bi logično.
R.Ličina: I jest i nije logično. Na području Republike Srpske su se zadržali uglavnom stanovnici Zapadne Slavonije. Ostali su više krenuli ka Srbiji (prije svega Beograd i Vojvodina!) . Ljudi su išli prema sredinama gdje su imali rodjake i poznanike. Takodje smatram da bi Republika Srpska teško mogla da apsorbuje toliki broj prognanika, uostalom i samu Srpsku su ljudi napuštali odlazeći u Srbiju i treče zemlje.
ZS: Čini mi se da se najveći broj Krajišnika zadržao u Srbiji. Djecu koja su rodjena poslije 1995. osim roditeljskih sjećanja ništa više ne veže za Krajinu. Nova sredina, kultura, običaji, dijalekt. Nije li to gubljenje identiteta? Ako u Vladi RSK postoji ministarstvo za kulturu da li se bavi tim problemom?
R.Ličina: U sredinama koji su svojevrna „krajiška geta“ - po obodu Beograda i po Vojvodini kod mladjih se taj identitet očuvao. Na nekim mjestima opet ne, Identitet se ne čuva na silu ili dekretom – to je nešto što se na kraju krajeva prenosi iz porodice. Ne bih rekao da se taj identitet gubi. Brojna su naša kulturno-umjetnička društva u Srbiji i u dijaspori. Kad ima volje ima i mogućnosti.
ZS: Ne čini li Vam se da se identitet Krajišnika gubi i zu poplavu ove novokomponovane takozvane «krajiške» muzike? Koliko to «pomaže» da se Krajišnici naviknu na srbijanske melodije ili turbo-folk, a odviknu od tradicionalnog ojkanja,rozganja,potresanja itd.?
R.Ličina: Več ranije rekoh – te se stvari ne čuvaju dekretima, nego afirmacijom autentične kulture. Izbjegavao bih da koristim termin „srbijanski“. To je pežorativni austrougarski izraz. Smatram da bi naša djeca trebala da poznaju sve aspekte opštesrpske kulture, od juga Srbije do Vojvodine, preko crnogorske, kosovske, hercegovačke.... i svakako da sačuvaju i svoje specifične krajiške običaje.
ZS: Možda ste pročitali na našem sajtu biografije poznatih i priznatih prekodrinskih Srba.naučnika, pisaca, istorijskih ličnosti itd.U Srbiji, djeca prognanih Srba iz Krajine i u BiH, uče po srbijanskom nastavnom planu i programu. Isti slučaj je sa djecom u inostranstvu gdje su nastavnici iz Srbije.Predavanja su na ekavskom i uči se istorija Srbije. Znači li to da će sutra naša djeca i unuci vjerovati da je Stojan Janković bio tamo neki Hrvat jer o njemu ne znaju ništa? Ima li nade da vlada RSK u egzilu u dogovorom sa vladom RS pokrene to pitanje u skupštini Srbije da se u Srbiji uvede, bar u mjestima gdje je većina raseljenih Srba iz Krajine, dopunska nastava na ijekavskom i istorija zapadnih srpskih krajeva i da se u dopunsku nastavu u inostranstvu uvede bar istorija?
R.Ličina: To je sjajan predlog. I ne samo ijekavica, ima tu očvanja specifičnih lokalnih nariječja.... Učestvujemo sa akademikom Remetićem i SANU na izradi Srpskog dijalektološkog atlasa. Hoće li u zvaničnoj Srbiji za to biti sluha – vidjećemo. Uostalom, jedan od projekata Vlade RSK je i obnova MATICE SRPSKE DUBROVAČKE. Mislim da to najbolje govori o našim namjerama
ZS: Da li u Srbiji izlazi neki list,novine na ijekavskom i temama koji se tiču raseljenih Srba iz Krajine?
R.Ličina: Koliko mi je poznato jedini list koji izlazi na ijekavici je glasilo Saveza Srba iz Regiona. Na žalost, toga bi trebalo biti više, ali su tu finansije ograničenje.
ZS: Da li Vlada u prognanstu ima kontakte sa predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj ili sa nekom srpskom strankom?
R.Ličina: Neformalnih kontakata smo imali, ali zvaniččnih – NE. Te srpske stranke u Hrvatskoj, su na žalost, po svojoj suštini hrvatske stranke – u političkom smislu sastavljene od ljdi koji su formalno Srbi.
ZS.Imate li kontakte sa vladom RS?
R.Ličina: Povremeno. Održavamo dobre kontakte sa Predstavništvom Republike Srpske u Beogradu.
ZS: Dogodine ili…. kad u Kninu?
R.Ličina: Iako je tačan odgovor uslovljen geopolitičkim okolnostima – za nas će uvijek biti DOGODINE U KRAJINI .... drugačije ne bi imalo smisla.
Zapadni Srbi, maj 2016.