Ostalo

Evo pred vama je drugi broj "Glasa Naroda Dalmacije i Primorskih zemalja" , informativnog organa pokreta "Zapadne Strane" koji čuva pravoslavnu i srpsku kulturu i identitet Dalmacije i Zapadne Hercegovine i pokušava ako je to moguće da spasizadnje preostatke srpskog naroda od nestanka sa vekovnih ognjišta. Mnogi će na naš pokret da gledaju s omalovažavanjem. U ovoj regiji živi prema zvaničnoj statistici toliko malo Srba da za većinu "ozbiljnih" srpskih nacionalista ona nije značajna. Naš pokret možda nema veliku budućnost i možda će za samo malo vremena da bude zaboravljen. Ali postoje stvari kojene mogu i ne sme da budu zaboravljene. Zapamtite : Bitka nije izgubljena dok znamo za što se borimo". A naš neprijatelj ,zapadne sile i njihovi lokalni izvršioci dobro znaju za što se bore , i zato pokušavaju da izbrišu svaki trag srpstva iz Dalmacije i Zapadne Hercegovine , da i mi zaboravimo da je to nekad bilo naše i još je uvjek naše jer naš narod tu živi.nije slučajno da je upravo u ovoj regiji najjača aktivnost raznih ustaša i hosovaca . Što god bilo , ne smijemo zaboraviti.Jednog dana će opet svjetlo pravoslavlja da zasja nad Dalmacijom i Zapadnom Hercegovinom , postojbinom drevne srpske države.

Opširnije: Glas naroda Dalmacije i primorskih zemalja, br. 2

U Crnoj Bari u Opštini Bogatić od 22-24. juna 2018. godine organizovana je trodnevna manifestacija u čast znamemitog istoričara i književnika Miloša S.Milojevića.

Prva po redu manifestacija „Dani Miloša S. Milojevića“ bogatog je i raznolikog sadržaja. Otvorena je promocijom knjige „Pesme i običaji ukupnog naroda srpskog“, Miloša S. Milojevća, a centralni deo manifestacije drugog dana bio je prvi Naučni skup sa međunarodnim učešćem, na kom je diskutovano na temu „Doprinos Miloša S. Milojevića književnosti“.

Opširnije: Dani Miloša S. Milojevića

Razlog za nastanak "Pokreta Zapadne Strane" kao i za pokretanje "Glasa Naroda Dalmacije i Primorskih zemalja" je otkriče da ljudi koji žive u južnoj Dalmaciji i zapadnoj Hercegovini , po svojoj genetici , izgledu , jeziku , običajima i kulturi , prezimenima i mnogim drugim obilježjima su puno bliži svojoj pravoslavnoj braći u Hercegovini , Crnoj Gori i južnoj Srbiji nego Hrvatima iz sjeverne Hrvatske. Reći ovakvu tvrdnju u Hrvatskoj je ravno izdaji i za neke čak i zločinu. Treba li se sramiti svoga porijekla i predaka ili ipak treba o tome govoriti . Po našem mišljenju s kojime se neće svatko složiti , o tome treba govoriti , jer istina ne može nikome naškoditi osim onome tko laže.

Opširnije: Glas naroda Dalmacije i primorskih zemalja