ZS logo sajt

Publicisti, zadužbinari ...

Jelica Belović

3 jelica belovic

Jelica Belović

Osijek, 1870. – Novi Sad, 1946.

Jelica Belović Bernadžikovska je rođena 1870. godine u Osijeku, gde je završila osnovnu školu. Nižu gimnaziju završava u Đakovu. Bila je učenica zavoda Josipa Juraja Štrosmajera, a školovala se i u Zagrebu, Beču i Parizu.

Zora Prica

20 zora prica 620x0

Zora Prica – Krstić

Senj,(1845~1883) – ? (1915~1922)

Rođena u Senju, gde je završila prva dva razreda osnovne škole, da bi treći i četvrti doučila u Glini u Hrvatskoj. U Glini, Somboru i Novom Sadu pohađala je osnovne i više devojačke škole, a potom se u Zagrebu upisala na humanističke studije na Liceju i uporedo pohađala časove muzike u Glazbenom zavodu.

Porodica Miloradović

Miloradovich 3 109

Miloradovići

Miloradovići (Miloradovići od Hrabrenovića i Dubrave, grofovi Miloradovići, Miloradoviči) su porodica srpskog porekla iz Hercegovine, potomci vojvode Stjepana Miloradovića (živeo na prelazu iz 14. u 15. vek) i njegovih naslednika, vlasnika imanja u Dubravi kod Stoca, dubrovačkih građana,

Dragoje Lukić

index

Dragoje Lukić

1927. - 2005.


Dragoje Lukić rođen u selu Miloševom Brdu pod Kozarom. Ustaničke 1941. imao je četiri razreda osnovne škole i dvije godine kovačkog zanata.

Smilja Avramov

Smilja Avramov

Smilja Avramov

(Pakrac, 15. februar 1918)

Srpski stručnjak za međunarodno pravo i član Senata Republike Srpske. U javnosti je najviše poznata po objelodanjivanju i pisanju o zločinima i genocidu nad Srbima u dvadesetom vijeku.

Jovan Bovan

 

bovan

JOVAN BOVAN

(Mostar, 1736. – Skradin 1806.)

OSNIVAČ SRPSKE ŠKOLE U ŠIBENIKU.U ovom delu groblja pri crkvi Svetog Spasa u kome se pokojnici sahranjuju u zemlju ili u porodične grobnice ima nekoliko ,,svetlih grobova” zaslužnih Šibenčana, privrednika i intelektualaca, koji su svojim radom i dobročinstvima zadužili i svoj grad i svoj parod i zaslužili da im se imena ne zaborave.

Vladimir Matijević

vladimir matijevic

Vladimir Matijević

(Gornji Budački, Kordun, 3. avgust 1854 — Beograd, 7. septembar 1929)

Srpski trgovac, dobrotvor i osnivač najznačajnijih organizacija Srba u Hrvatskoj i Austrougarskoj.Vladimir Matijević rođen je na Kordunu, u selu Gornjem Budačkom 3. augusta 1854. godine. Otac Petar do raspuštanja Vojne krajine bio je oficir Slunjske graničarske regimente, kada kao porezni službenik prelazi u civilnu službu.

TOMO VUKOVIĆ I JOVAN (JOVO) KURTOVIĆ

putovanje

 

DVA TREBINJANINA - TOMO VUKOVIĆ I JOVAN (JOVO) KURTOVIĆ

DOBROTVORI I NARODNI ILITI “ZGLAVE LJUDI”

Grobove im, vremenom, korov prekrije, priče o njima prestanu da se ponavljaju, nigdje se ništa ne zapisa, pa kad krenete da ih se bilo kako prisjetite, hvatate se za nekakve zalutale podatke ili za njihove oporuke - ako ih ima.

Ilija Narandžić

xx

Ilija Narandžić

(Grbeši-Trebinje, 1804.- Užice, 1879.)

Za Iliju Narandžića koji je celokupno bogatstvo zaveštao hercegovačkom i užičkom kraju za podizanje i održavanje škola, danas znaju samo oni koji proučavaju zavičajnu istoriju. Beleg na njegovom grobu zarastao je u korov, a na školi koju je ostavio nema čak ni njegovog imena.

Hadži Kosta Ristić

Kosta Hadzi Ristic naslovna

Hadži Kosta Ristić

(Sarajevo, 1845. –? 1870.?)

Kostu Hadži-Ristića koji je kao gimnazijalac bio đak učitelja Georgija Petranovića, sakupljača starih pjesama. Hadži-Ristić, međutim, iako veoma inteligentan i talentovan, nije pjesme koje je sam pisao ili sakupio davao Petranoviću, nego ih je zadržavao za sebe. Nažalost, umro je rano, u 25. godini, a njegov književni opus pao je u nemilost vremena i zaborava.

Cvetko Rajović

cvetko rajovic

Cvetko Rajović

(Vuković - Trebinje, 1793 - Beograd, 22. 04. 1873)

Političar, upravnik grada Beograda 1859-1860. Držаvnik Cvetko Rаjović učio je školu u Otočcu, Senju i Zemunu. Godine 1810. prešаo je u Srbiju, dа bi pаr godinа kаsnije prebegаo u Srem, а odаtle u Trst, Veneciju, Beč i Odesu, gde je trgovаo. U Srbiju se vrаtio 1826. godine, u kojoj je trgovаo žitom. Bio je prvo sekretаr Jevremа Obrenovićа, а od 1828. godine, sekretаr Kneževe kаncelаrije.

Konstantin Peičić

peicic5

Konstantin Peičić

(Borovo, 1802 – Budimpesta, 7.6.1882)

Ljekar u Mitrovici, Somboru, Karlovcima i Pančevu. Njegova je disertacija prvo originalno medicinsko djelo štampano na srpskom jeziku i ujedno prva južnoslovenska socijalno-medicinska studija. Radio na zdravstvenom prosvjećivanju, pokrenuo časopis „Domaći lekarˮ, napisao nekoliko studija iz medicine i «Žitije Teodora Pavlovića.novinara i spisatelja srpskog»

Jovan Gavrilović

Јован Гавриловић

Jovan Gavrilović
(Vukovar, 3. novembar 1796 — Beograd, 29. jul 1877)

Istoričar i političar.
Rođen je u Vukovaru u imućnoj trgovačkoj porodici. Kada se doselio u Srbiju obavljao je različite državne poslove (direktor kneževske kancelarije, ministar finansija, član Državnog saveta, upravitelj trgovačke škole, predsednik Srpskog učenog društva, treći namesnik Milana Obrenovića posle smrti Mihaila Obrenovića).

Dimitrije Isailović

Dimitrije Isailovic

Dimitrije Isailović
(Dalj,6. novembar 1783 — Beograd,10. jun 1853)


Srpski prosvetni radnik, profesor, urednik „Srpskih novina“. Jedan je od sedam prvih članova Društva srpske slovesnosti, preteče SANU.
Njegov otac Jovan bio je živopisac i upravnik patrijaršijskih dobara u Dalju.Osnovnu školu pohađao je u Dalju i Bečkereku (Zrenjaninu).

Luka Ćelović Trebinjac

luka c

Luka Ćelović Trebinjac
 (1854-1929)

Među brojnim beogradskim zadužbinarima, jedan od onih o kome se manje zna u odnosu na, recimo, Iliju Milosavljevića Kolarca, Mišu Anastasijevića ili Nikolu Spasića je Luka Ćelović Trebinjac (1854-1929). Jedan od razloga tome treba pre svega tražiti u činjenici da je Luka Ćelović doživotno ostao skroman, bez velikih ličnih prohteva.

Porodica Stojanović

sstojanovic

Svaki grad ne čine samo kuće, ulice, trgovi, nego ga, prije svega, čine ljudi i porodice po kojima ostaje upamćen.A Prijedor, iako relativno mlad grad, imao je sreću da ga je činila i jedna porodica čije su generacije potomaka ostavile gotovo neizbrisiv trag u stalnoj težnji i borbi za život po mjeri čovjeka, očuvanje duhovnog i nacionalnog identiteta, kao i najsvjetijih nacionalnih vrijednosti- vjere, običaja, jezika i kulture. Bila je to porodica Stojanović, porodica sveštenika Gavre, njegovog sina prote Sime i Siminih brojnih potomaka.

Boško Desnica

 

bosko desnicaBoško Desnica

(1886 -1945)

Pravnik, istoričar i publicista. Rođen i živio u Obrovcu. Diplomirao je pravo u Beču. Pisac je brojnih članaka o istorijskim, arheološkim, etnografskim i književnim temama.

Dr Uroš Desnica

dr uros desnica 164x250

Dr. Uroš Desnica

(1874 – 1941)

Pravnik, političar i publicist. Rođen u Obrovcu. Diplomirao je pravo u Beču. Koautor je Zadarske rezolucije iz 1905.g. (javni manifest srpskih zastupnika i političkih stranaka o podršci hrvatskim strankama u središnjem parlamentu u Beču);

Dr Vladimir Desnica

Vladimir Desnica 1850 1922 226x250

Vladimir Desnica

(1850 – 1922)

Srpski političar i privrednik. Rođen i živio u Obrovcu. Iz braka s Olgom Janković, kćeri conte Ilije Dede Jankovića, rodili su mu se sinovi Uroš i Boško.

Valtazar Bogišić

ValtazarBogisic

Valtazar Bogišić

(Baltazar, Baldo; Cavtat, 20. decembar 1834— Rijeka, 24. april 1908)

Srpski istoričar prava, ministar pravde Crne Gore, profesor, pravnik. Bio je aktivni radnik Ujedinjene omladine srpske. Valtazar Bogišić stvorio je izreku „što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“

Nikola T. Kašiković

nkasikovic

Nikola T. Kašiković

(4. decembar 1861. Sarajevo, Osmansko carstvo — 22. maj 1927. Sarajevo, Kraljevina SHS)

Srpski publicista, urednik i vlasnik srpskog književnog lista Bosanska vila, i sakupljač srpskih narodnih umotvorina.Rođen je u Sarajevu 1861. godine u tadašnjem Osmanskom carstvu.

Vaso Glušac

vaso glusac

Vaso Glušac
(Slatina kod Sanskog Mosta, 1879 – Beograd, 1954)

Rođen je u svešteničkoj porodici. Poslije završene gimnazije u Sarajevu i studija slavistike u Beču, službovao je kao suplent i profesor gimnazija u Banjoj Luci (1905-1912) i Tuzli (1912-1914).

Stevo Čuturilo

stevo cuturilo

Stevo Čuturilo
1846. Dabar (Lički) – 1939.
Znameniti Srbin Ličanin

Životopis ovog prećutkivanog i zaobilaženog pedagoškog pisca, rodom iz Dabra u krševitoj Lici, rastegao se kroz Bogom blagoslovenu dugovekost.

Milutin i Djuka Tesla

Tesla M DJ

Milutin i Djuka Tesla

PREZIME Tesla staro je više od dva i po veka. Pre toga prezime ili porodično ime bilo je Draganić. Ime Tesla, u čisto doslovnom značenju, zanatlijsko je ime, kao Kovačević ili Drvodeljić.

Vaso Pelagić

Vasa Pelagic

Vaso Pelagić

(Gornji Žabar, 1838. - Požarevac, 1899.)

Revolucionar i publicist. Kao upravitelj Bogoslovije u Banja Luci zbog širenja nacionalnih ideja protjeran je od strane turskih vlasti, a zbog učestvovanja u bh. ustanku 1875. godine austrijske vlasti ga interniraju 1876.

Savo Mrkalj

savamrkalj

Sava Mrkalj

(selo Sjeničak, Gornja Krajina, 1783 — Beč, 1833)

Srpski učitelj, monah i filolog. Poznat je po tome što je 1810. godine napisao tada veoma aktelnu knjižicu o srpskoj azbuci "Salo debelog jera libo azbukoprotres", u kojoj se zalagao za reformu jezika i pravopisa. Ovo delo uticalo je i na Vuka Karadžića.

Svetozar Pribićević

svetozar pribicevic

Svetozar Pribićević

(Kostajnica, 26. oktobar 1875 – Prag 15. septembar 1936)

Srpski političar, ministar unutrašnjih poslova i ministar prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od zagovornika jake centralne vlasti postao njen protivnik.

Milorad Medaković

milorad

Milorad Medaković

(Zvonigrad, novembar 1824 — Beograd, 14/26. mart 1897)

Srpski istoričar, novinar i diplomata. Medaković je bio sekretar i vojvoda kneza Danila, biograf Njegošev, i brat Danila Medakovića (1819—1881)

Danilo Medaković

danilom

Danilo Medaković

(Zrmanja, 26. januar 1819 — Zagreb, 5. novembar 1881.) 

Srpski istoričar, publicista, štampar i izdavač. Bio je sekretar kneza Mihajla i kneza Miloša Obrenovića u Beču. Od 29. jula 1864. godine bio je dopisni član Srpskog učenog društva.

Bogdan Medaković

bogdan m 

Bogdan Medaković

(Novi Sad, 11.04.1854. - Beč, 11.05.1930)

Bogdan Medaković je rođen u Novom Sadu 14. maja 1852. godine kao sin Danila Medakovića. Posle završetka školovanja i sticanja titule doktora pravnih nauka u Beču sa samo 21 godinom, neko vreme je radio u sudu u Sremskoj Mitrovici, a 1879. otvorio je samostalnu advokatsku kancelariju u Zagrebu.

Dejan Medaković

dejan medakovic          

Dejan Medaković

(Zagreb, 7. jul 1922 — Beograd, 1. jul 2008) je bio srpski istoričar umetnosti i akademik i predsednik SANU 1998-2003.

Rođen je 7. jula 1922. u Zagrebu kao sin Đorđa Medakovića, ekonomiste, i Anastasije, domaćice. Deda po ocu mu je bio Bogdan Medaković, a pradeda Danilo Medaković.

Adam Pribičević

adam pribicevic

Adam Pribićević

(rođen u Kostajnici, 24. decembra 1880, a umro u Kanadi, izvršio je samoubistvo 7. februara 1957.)

 Bio je  srpski političar i publicista.Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima, studije prava u Zagrebu. Političku delatnost započinje u Srpskoj samostalnoj stranci, piše u njenim listovima Srbobranu i „Srpskom kolu“.