Spiridon Gopčević
pseudonim Leo Brener
(Trst, 1855. – Beč, 1909.)
Istoričar, astronom, ratni izveštač, poliglota i pisac.Potiče iz srpske porodice (obitelji - po Dositeju) iz Trsta, koja se onamo doselila iz Herceg-Novog u vreme kada je Beč bio duhovni centar Srba.Život je proveo kao ratni izveštač i novinar sa Balkanskih ratišta.
Bio je oženjen austrijskom plemkinjom, te uz podršku njene porodice otvara opservatoriju na ostrvu Mali Lošinj (po Dositeju: ostrvu Malom Lošinju) koju naziva po njoj Manora. Pod pseudonimom „Leo Brener“ objavljuje mnoštvo opažanja Merkura, Venere, Marsa, Jupitera te Saturna. Kao priznanje za obiman posao jedan krater na Mesecu dobija ime po njemu Leo Brener.
Između ostalog rad Spiridona Gopčevića po Južnoj Srbiji i Makedoniji tek sada dolazi do izražaja te mu se pridaje veliki značaj, u kojem detaljno opisuje stanovništvo tog područja od Skoplja do Soluna, te od Prištine do Verije, običaje srpskog naroda u tom području, razgovore sa lokalnim stanovništvom, ispovesti Srba i Cincara te islamizaciju, pojelinjenje, bugarizaciju i albanizaciju istih, a pre svega uz pomoć Sionskih 'ćeri, organizaciju, koja je finansirana s'polja, te otvaranje bugarskih gimnazija za opismenjavanje srpskog stanovništva, odricanje od slavljenja krsnih slava i sl. Najznačajnije delo iz ove tematike je "Stara Srbija i Makedonija".
Napisao je i knjigu "Crna Gora i Crnogorci", koju je žestoko kritikovao Bernhard Švarc zbog navodne pristrasnosti na štetu Crnogoraca.
Iako u Trstu, Spiridonu je uvek bilo blisko Srpstvo, Crna Gora i Srbija, njegova je porodica bila veliki dobrotvor srpskog naroda, te ga je pomagala u ustancima. Spiridon je govorio 14 jezika, živeo je na svim meridijanima, pa i u San Francisku.
Spiridon Gopčević - Stara Srbija i Makedonija
Spiridon Gopčević - Über die Albaner (njemački)
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Srpske nosnje iz knjige Spiridona Gopčevića "Stara Srbija i Makedonija"
Hristifor Gopčević
(Herceg Novi, 1765. - Trst, 1850.),
bio je poznati srpski brodovlasnik iz Trsta poreklom iz Herceg Novog. Bio je oženjen Sofijom Kvekić iz Herceg Novog (1792.- Trst, 1854.) sa kojom je dobio dva sina, Đorđa (1814.) i Spiridona (1815.) U Trst je došao prvi put 1805. a uskoro se preselio iz Herceg Novog koji je tad bio pod Austrijom sa svoja tri brigantina, privučen njegovim eksplozivnim rastom i mogućnošću zarade. Bio je inicijator porodice brodovlasnika koji su postavili temelje svog poslovnog uspeha u Trstu, a pomogao razvoj grada ekonomski. Zahvaljujući svom uspešnom poslovanju i trgovini, bio je jedan od osnivača Novog ilirskog osigruavajećeg društva, zajedno sa partnerima Jakobom Kurielom i Alesandrom Galatijem.
Spiridon Gopčević - stariji
(talijanski Spiridione Gopcevich)
(-, 1815.- Trst, 1861.)
Poznati austrijski brodovlasnik i trgovac iz Trsta, porijeklom iz Herceg Novog.u Boki Kotorskoj.
Njegov otac Hristifor Gopčević (Христифор Гопчевић) bio je također brodar, on se 1805. preselio iz Herceg Novog (koji je tad pripao Austriji) sa svoja tri brigantina u Trst, privučen njegovim eksplozivnim rastom i mogućnošću zarade.
Spiridona je poslao u Beč na školovanje, tako da je on već kao mladić tečno govorio trinaest jezika.Kad se vratio u Trst unaprijedio je očev posao, tako da je kad mu je otac umro sredinom 19. vijeka, posjedovao 33 jedrenjaka i 2 parobroda, što je bilo oko 10 % tonaže svih trgovačkih brodova registrovanih u Trstu, glavnoj luci Austrije. Njegovi brodovi plovili su do ruskih crnomorskih luka sa kojima je pravio unosne poslove.
Tad je izgradio porodičnu palaču (1850.) na trščanskom Canalu Grande, djelomično kopirajući dekoraciju na fasadi od venecijanske Palazzo Ducale, koju mu je projektirao arhitekt - Giovanni Berlam. Svjestan svog srpskog porijekla fasadu je ukrasio sa četiri skulpture koje predstavljaju heroje Bitke na Kosovu (1389); Caricu Milicu, Cara Lazara, Miloša Obilića i Kosovku djevojku koja pomaže ranjenicima. Palata i danas nosi njegovo prezime, ali je danas u njoj smješten muzej.
U to vrijeme bio je i ugledni član ilirske zajednice, tako su se u to vrijeme zvala slavenska društva po Austriji, biran čak tri puta za njezina predsjednika (1847., 1851. i 1854.),
Spiridon je bio aktivan član trščanske srpske pravoslavne općine - San Spiridone. Pored toga bio je i dobrotvor koji nije pomagao samo tršćanskim institucijama već i onima u starom kraju, 1852. pomagao je Sarajlijama, kad ih je zadesila nepogoda i izbjeglicama iz Hercegovine za bune 1852. - 1853.
Spiridon je poznavao brojne uglednike onog vremena, od britanskog premijera Gladstona do talijanskog revolucionara Giuseppe Garibaldija.
Na vrhuncu njegove karijere upropastio ga je posao sa uvozom ruskog žita, za kog je podigao veliki kredit u Beču. Kako je u to vrijeme planuo Krimski rat, žito je ostalo blokirano u crnomorskim lukama, i on ga ni uz silne urgencije i pisma poznanicima nikako nije mogao dopremiti u Trst - pa je zbog tog bankrotirao, a nedugo zatim se i ubio 1861.
Njegov sin Spiridon Gopčević (1855. - 1928.) bio je novinar i svjetski poznati astronom, a unuk Marino Gopcevich (1899. - 1965.), neurolog, koji je 1945. osnovao neurološki odjel bolnice u Trstu.
