Ognjeslav Utješenović Ostrožinski
(Ostrožin, Kordun, 21. avgust 1817 — Zagreb, 8. jun 1890)
Političar i književnik, jedan od najznačajnijih srpskih ličnosti u Habzburškoj monarhiji 19. veka. Ognjeslav Utješanović Ostrožinski u javni život je je stupio pristupanjem ilirskom pokretu Ljudevita Gaja. Diplamirao je na zagrebačkoj Pravnoj akademiji 1848. godine.
Ostvario je sjajnu činovničku karijeru. U političkim krugovima zapažena je njegova izuzetna marljivost na osnovu koje je ušao u Jelačićev kabinet kao savetnik u zagrebalkom vojnom odseku. Radio je i u Zakonodavnom odboru Hrvatskog sabora posebno na pripremi Zakona o ustrojstvu nove hrvatske narodne vojske i Zakona o ukidanju Vojne granice i njenom spajanju sa Hrvatskom.
Po Jelačićevoj odluci poslije sloma Mađarske revolucije 1848. godine postavljen za podžupana varaždinske županije. Na toj dužnosti ispoljio je mnoge vrline zbog kojih je nazvan „pravim praktičnim upravnikom Hrvatske“. U vreme Bahovog apsolutizma postao je u Beču 1856. godine ministarski sekretar, a od 1862. do 1867, bio je dvorski savetnik kod Hrvatske dvorske kancelarije. Bavio se i izgradnjom pruge preko Hrvatske i Slavonije, tzv. dunavsko-jadranskom železnicom. Bio je iskreni pobornik hrvatsko – srpske sloge. Kao varaždinski podžupan i župan zalagao se za izgradnju Srpske pravoslavne crkve Svetog velikomučenika Georgija u Varaždinu.
Književni rad
U svom književnom radu prigrlio je ideje srpske omladine. Za vreme službovanja u Beču pokrenuo je inicijativu za objavljivanje Vukovh sabranih dela.1 Pri tome se i sam bavio književnim radom. Posebno se istakao epom „Nedeljno“ objavljenim 1860. godine. U Beču je 1871. godine izašla zbirka pjesama „Vila Ostrožinska“, kao i „Sitne Pjesme“ i „Osnova estetike“. Ognjeslav Utješanović Ostrožinski je napisao i za vreme otkrivanja spomenika banu Jelačiću u Zagrebu 17. decembra 1866. štampao pesmu „Uskrsnuće Jelačića bana“, od koje će kasnije nastati hrvatska rodoljubna pesma „Ustani bane“[2].
Napisao je i dela „Kućne zadruge“ i „Vojna krajina“.
Od 2008. godine ulica Nova 13. u Busijama, prigradskom naselju Beograda, nosi ime Ostrožinskog[3].
Literatura
Ljetopis srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, Zagreb 1980. godina, Svezak I
Reference
1.Ilustrovana politika
2.Hrvatski povijsni portal
3.(„Službeni list“ 02/2008)
