Opština Lopare se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH) i dio je entiteta Republika Srpska (RS). U toku 1992. godine, od teritorije nekadašnje opštine Lopare nastale su dvije opštine, i to opština Lopare u RS i opština Čelić koja je dio Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Sadašnja opština Lopare zauzima površinu od 299,8 km² i graniči s opštinama Ugljevik i Bijeljina u RS, Teočak, Sapna, Tuzla i Čelić u FBiH, te sa Distriktom Brčko.
Opština je smještena na prelazu planine Majevice ka ravnicama Semberiji i Posavini, i predstavlja središte ovog dijela Podmajevice. Cijelo područje karakteriše veliki broj manjih vodenih tokova, a kroz grad Lopare protiče rijeka Gnjica. Grad Lopare se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 235 m. Prirodni resursi kojim raspolaže opština Lopare su poljoprivredno zemljište, šume i kamen, dok u manjem i neispitanom obimu ima kamene soli i rude uglja.
Kroz opštinu prolazi regionalni put Tuzla–Brčko i magistralni put Bijeljina–Tuzla. Dužina kategorisane putne mreže na području opštine iznosi 204 km , a ima i 333 km nekategorisanih puteva.
Naziv Lopare potiče, po legendi, od drevnog lopara, drvene alatke slične lopati za stavljanje tijesta u pekaru i vađenje hljeba, koje je nekada u ovom mjestu izrađivao od majevičkog drveta glasoviti majstor
Po drugoj legendi, Lopare su dobile ime po stanovnicima koji su ovdje živjeli i često se tukli, što se u žargonu kaže „lopali“.
I ne može se sa sigurnošću govoriti o starosti Lopara. Prvi podaci o naselju potiču iz druge polovine osamnaestog vijeka, jer su ovdje bili konaci, a građeni su na raskrsnici puteva i služili za odmaranje trgovačkih i drugih karavana. U Loparama se počinje širiti područje oko rijeke Gnjice, stvara se dolina ove rječice, što je bilo povoljno za razvoj naselja.
Neki dijelovi opštine Lopare su, po ostacima iz prošlosti, i ranije bili naseljavani, jer se u nekim selima nalaze stećci (nadgrobni spomenici iz perioda srednjeg vijeka). Najviše ih je (čak 30) na tromeđi Tobuta, Labucke i Vukosavaca. Prema nekim arheološkim nalazima, tvrdi se da je u ovom kraju bilo i Ilirsko naselje, još prije 2600 godina, što odgovara srednjem željeznom dobu.
Početak komunalne izgradnje vezuje se za austrougarski period (1878-1918) kada je izgrađena zgrada današnjeg opštinskog suda (ranije je to bila žandarmerijska stanica) i oba puta koji vezuju Lopare sa susjednim opštinama.
Zvanični sajt opštine Lopare