Porodica Desnica

 

Dr Vladimir Desnica

(1850 – 1922)

Srpski političar i privrednik. Rođen i živio u Obrovcu. Iz braka s Olgom Janković, kćeri conte Ilije Dede Jankovića, rodili su mu se sinovi Uroš i Boško.

Vladimir Desnica bio je 30 godina načelnik grada Obrovca (1882 – 1912). Poticao je i usavršavao tehnike obrade zemlje i stočarstva na tom području i na svom imanju (za svoje proizvode dobivao je nagrade na poljoprivrednim izložbama). Aktivno je pomagao bosansko-hercegovački ustanak (1875.-1878.) protiv turske okupacije. 1889.g. podržao je Zadarski kompromis o udruživanju hrvatskih i srpskih stranaka u Dalmatinskom saboru. 1903.g. pokrenuo je časopis Novi srpski list. 1905.g. inicirao je donošenje Zadarske rezolucije, kojom su srpski prvaci u Dalmaciji podržali Riječku rezoluciju samo 15 dana poslije njezina donošenja. Arhivska zbirka Vladimira Desnice, koja sadrži i njegovu korespondenciju u vezi s bosansko-hercegovačkim ustankom, sada se nalazi u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.

Dr. Uroš Desnica

(1874 – 1941)

Pravnik, političar i publicist. Rođen u Obrovcu. Diplomirao je pravo u Beču. Koautor je Zadarske rezolucije iz 1905.g. (javni manifest srpskih zastupnika i političkih stranaka o podršci hrvatskim strankama u središnjem parlamentu u Beču);

nakon sloma AustroUgarske bio je potpredsjednik pokrajinske dalmatinske vlade i senator u Beogradu, potpredsjednik jugoslavenske knjižnice u Zadru, predsjednik Srpske banke u Zagrebu te izdavač časopisa Zadarski list. U vrijeme Prvog svjetskog rata bio je interniran u Italiji, zajedno s grupom srpskih i hrvatskih rodoljuba. Poslije 1920.g. seli u Split. Objavio je preko 150 članaka, mnoge od njih u talijanskim, a neke i u njemačkim novinama. Otac književnika Vladana Desnice.

Boško Desnica

(1886 -1945)

Pravnik, istoričar i publicista. Rođen i živio u Obrovcu. Diplomirao je pravo u Beču. Pisac je brojnih članaka o istorijskim, arheološkim, etnografskim i književnim temama.

Na temelju proučavanja mletačkih arhiva napisao je kapitalno djelo u dva toma Istorija kotarskih uskoka od 1646. do 1749. (Srpska akademija nauka, 1950 g.). Njegovi izabrani članci objavljeni su u knjizi Stojan Janković i uskočka Dalmacija (Srpska književna zadruga, Beograd, 1991.), te u knjizi Boško Desnica (Prosvjeta-VBZ, Zagreb 2008).

 

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *