Na javnom zboru građana Dubrovnika 1922. izabran je Odbor za podizanje spomenika Oslobođenja u DubrovnikuZbor je poverio izradu spomenika i njegovo postavlјanje Ivanu MeštrovićuNa dan Ujedinjenja, 1 decembra 1924. otkriven je Spomenik kralјa Petra I Oslobodioca (veliki barelјefuzidan u bedemima gradanad unutrašnjim vratima od PilaOtkrivanju spomenika prisustvovale su sve školesve korporacije sa zastavamadve muzikeKonavlјanisokolidobrovolјciorjunaši i gradska bratstvaSamo otkrivanje spomenika pratila je topovska palјbapočasni plotuni i zvonjava zvona sa svih crkavaIzveštač lista „Vreme“ svoj izveštaj iz Dubrovnika završio je konstatacijom: „Odavno već Dubrovnikslavan sa svoga rodolјublјanije video lepše nacionalne svečanostiniti je tako spontano manifestovao svoju lјubav prema jedinstvukralјu i državi“(1). Spomenik je predstavlјao kralјa Petra I ogrnutog pelerinomna  konju sa sokolom u ruciNad spomenikomu jednoj maloj udubinipostavlјen je kip SvVlahazaštitnika Dubrovnikatakođe delo Meštrovića.

U knjižici „Dubrovnik ilustrovani vođ kroz dubrovačku prošlost i sadašnjost“ koju je 1929. izdao Oblasni Odbor Jadranske Straže Dubrovnik istakao je istoričar Jorjo Tadić: „I tako su Dubrovčani nad ulaznim vratima svoga grada postavili dva svoja simbola i idealaSvVlahapredstavnika starog Dubrovnikai Kralјa Petrapredstavnika ne samo općenarodnih nego i njihovih nacionalnih nastojanja i konačnih pobjeda.“(2Prilikom otkrivanja spomenika kralјu Petru Prvog decembra  1924. sokolsko društvo je učestvovalo korporativno sa svojom muzikomNa spomenik je društvo položilo lovorov venac sa natpisom : „Neumrlom Sokolu Kralјu Petru – Sokolsko Društvo Dubrovnik”. (3) Uz spomenik su kasnije postavlјane nove spomenpločeJugoslovenski akademski klub u Dubrovniku postavio je 1923. spomenploču dubrovačkim omladincimapalim u borbi za oslobođenje i ujedinjenje. (4) Odbor  Saveza ratnih dobrovolјaca u Dubrovniku otkrio je 13. novembra 1928. spomenpločuna spomen 10-godišnjice ulaska srpske vojske u Dubrovnika u neposrednoj blizini spomenika kralјa Petra. (5)

Dubrovačka nacionalna društva (Narodna OdbranaDubrovačko Radničko DruštvoDubrovačko Srpsko Pjevačko Društvo „Sloga”, Matica SrpskaSokolsko DruštvoJadranska StražaDruštvo „Knjeginja Zorka”, Nova JugoslavijaDubrovačka Građanska MuzikaSavez Dobrovolјaca i Udruženja rezervnih oficira i ratnikaobeležavala su značajne događaje (Dan Ujedinjenjadan ulaska srpske vojske u Dubrovnik …) polaganjem venaca na spomenik kralјu Petru. List Dubrovnik” pisao je o pripremama za proslavu 1 decembra 1939. u DubrovnikuNa dan Ujedinjenja održavana su u bogomolјama svečana blagodarenja za sreću narodakoji je poslije toliko mukanapora i borbi postigao svoj cilјsvoje ujedinjenjeUdruženja SokoNova Jugoslavija i Dubrovačka Građanska Muzika prisustvovali su sa svojim zastavama i sa svim svojim članovima blagodarenjimaNakon blagodarenja pomenuta udruženjapredvođena muzikomzajedno sa rodolјubivim građanstvom išla su između vrata od Pila”, i tu polagala vijence na spomenploče podignut onima koji su svoj život žrtvovali za slobodu i ujedinjenjePosle toga održavala se u Sokolani svečana sjednicaUveče Dubrovačka Građanska Muzika obilazila je grad te je tom prilikom priređivana baklјadaSokolsko društvo u Dubrovniku priređivalo je 2 decembra svečanu akademiju. (6) Društvo Nova Jugoslavija” je 1938. osvetlila svoj novi barjak… Predvođeni sa tri muzike i zastavom Nove Jugoslavije ” iz Sokolane se je formirala jedna uprav impozantna povorka omladinenjoj se je pridružilo i nekoliko naših nacionalnih veterana …vratiše se da se poklone spomeniku kralјa Petra… . i spomenploči naših dubrovačkih omladinacakoji su svoj mladi život žrtvovali za slobodnu Jugoslaviju. …a gđica Veselinka Samardžića izrekla je divan govoru kome je i ovo rečeno : „ …. Dolazimo i pred ploču koja nas potsijeća na naše predratne drugovekoji su se žrtvovali i koji nam služe za primjer kako se radi i stvaračuva i trpi za  najsvetije cilјeve Naroda i Otadžbine.” (7)    Sokolsko društvo Dubrovnik zavetovalo se da će u Petrovoj Petoletki postaviti spomenploču sokolskim borcima strelјanim 1914/15. u Boki Kotorskoj : Filipu kapHadžijiVasi Milišiću i Milanu SrzentićuU Dubrovniku je svečano obeležena dvadesetogodišnjica Ujedinjenja 1938. (8) U članku Proslava Dana Ujedinjenja u Dubrovniku” u časopisu Knjiga za sokolsko selo” DRajačić je istakao da se u Dubrovniku govorilo da proslave uopšte neće bitiSokoli Dubrovnika su se spremali u tišinibez galamei sproveli proslavu tako da je mnoge začudilo i iznenadilo. (9)

Pored nacionalnih društava sudelovale su i sve sokolske četa iz okoline DubrovnikaNa dan Ujedinjenja Dubrovnik je osvanuo u svečanom ruhu iskićen zastavama i zelenilomNaredba Mačekova da se za ovaj dan ne vešaju zastave ignorisana jeFranjevci su naredbu poslušalizastavu su bili izvjestili pa je skinuliVeć ranim jutrom stizale su sokolske čete iz dubrovačkih selaČete iz dubrovačkih sela bile su pretežno u narodnoj nošnjiDosta ih je došlo pa su sa svojim zastavamamuzikama i članstvom bili zapaženi na defileu. (10)  Uprkos ružnog vremena čete su došle sa 250 članova sa zastavamaSokolska četa sa Mlјeta telegrafisala je da su 94 člana čekala da dođe brod ali zbog nevremena brod nije pristao u luku SovruDan ujedinjenja 1 decembar osvanuo je tmuran ali bez kišePucnjava lumbarda sa tvrđava ujutro najavila je svečanostSokolska muzika iz Dubrovnika i Orašca obilazile su gradNakon blagodarenja po crkvama svrstala se povorka pred dvoromPrvo muzika i zastavnici pa za njima razne kategorije sokolaNova Jugoslavija sa 120 članovai građaniPovorka je krenula prema vratima od grada gde je čekala postrojena četa vojskeČim se povorka svrstala govorio je starešina sokolskog društva NŠutićEvocirao je dane muka i patnje za vreme rata i opisao herojsku smrt sokola strelјanih od AustroUgarskeZa njim je govorio podnačelnik grada drBuconjić primajući ploču na čuvanjePosle njih govorio je kapetan Baule opisavši životrad i smrt svojih kolega dvaju pomorskih kapetanaZatim je starešina sokola skinuo veo sa ploče a iz hilјadu grla zaorilo se “Slava mučenicima”. Ispod ploče stajali su sestra strelјanog Srzentića gđa profRađenović i hercegovački selјak brat Vase MilišićaNјegove suze i jecaji izazivali su suze kod svih prisutnihČeta pešadije ispalila je počasni plotuna muzika je svirala himnuNastalo je klicanje kralјuOtadžbiniDomu Karađorđevića i UjedinjenjuNa ploči od korčulanskog kamena bio je zlatan natpis : SOKOLSKIM BORCIMA ZA SLOBODU HADžIJI KAP FILIPU – MILIŠIĆU VASU SRZENTIĆU KAPMILANU STRIJELjANIM OD NEPRIJATELjA JUGOSLOVENSKOG NARODA U BOKI KOTORSKOJ 1914-15 GODNA SPOMEN – OMLADINI NA UGLED O DVADESETOGODIŠNјICI UJEDINјENјA SOKOLSKO DRUŠTVO DUBROVNIK 1938 P(11) Masa sveta pozdravila je svečani momenat klicanjem žrtvama za sloboduSpomenploča sokolimapalim za čast i veličinu Otadžbineotkrivena je među gradskim vratima od Pilana mjestu određenom za spomenpločePosle toga položen je venac na spomenik Ivana Gundulića povodom 300–godišnjice njegove smrti. (12) Povorka je krenula u sokolanugde je održana svečana sednicaStarešina NŠutić je govorio o značaju danaa DRajačić pročitao je poslanicu Saveza SokolaZakletvu je položilo 29 novih članovaSvečana sednica završena je sviranjem himne i pesmom “Hej Sloveni”. U članku u časopisu  Knjiga za sokolsko selo” DRajačić je istakao da dvorana nije bila ovako puna  kao na ovaj praznik(13)  Sokoli su posle podne održali u Sokolani (SponzaDecembarsku akademiju u počast članovima sokolskih četa. (14) Posle akademije zetsko pozorište dalo je u pozorištu komad  Đido” za sokolske seoske četeUveče je grad bio osvetlјen a Dubrovačka građanska muzika je dala konceratGrad je bio u državnim zastavamaa posebno ulica Kralјa Petra na kojoj su bili postavlјeni standali sa zastavamaU članku  Proslava Dana Ujedinjenja u Dubrovniku” u časopisu  Knjiga za sokolsko selo” DRajačić istakao je  :

Ovogodišnja je proslava nadmašila mnogo drugih te je raspoloženje bilo potencirano i oživlјeno ovim radom sokolskog društvaNa mnogim građanima vidjele su se suze radosnice koje govorahu : „Naprijed takovodite nas sreći i veličini naše lijepe Otadžbine Kralјevine Jugoslavije”.    (15)

Posle stvaranja Banovine Hrvatske 1939. vlast HSS  nastojala je  da onemogući proslave Dana Ujedinjenja.  Prilikom obeležavanja godišnjice oslobođenja Dubrovnika 13. novembra 1939. Odbor dubrovačkih nacionalnih i kulturnih udruženja uputio je proglas : „DubrovčaniZaslugom „odgovornih” i „neodgovornih” već više od dva decenija stavlјa se u iskušenje vaša vjera u najveće i neprikosnovene svetinje Otačbinetradicije i idejne vrednosti na kojima su vaši očevi izgradili slovinski kult – ogledalo duše starog kulturnog i slobodnog DubrovnikaAli kao što ni silna ćesarska vlast u prišlostini crne pobožne želјe koje su joj neograničeno služilenijesu uspjevale da u vama ubiju Vjeru i dostojanstvo slobodnih građana – tako ni savremene nevolјe neće uspjeti da vas „asimiliraju” po želјamakoje su vam uvjek bile tuđeVi ste kroz dugu predratnu i poratnu historiju više puta jasno pokazalida znate ostati gospodari svoje volјe; … i zadržati dostojanstven stav prema svakomu i prema svakoj suvišnoj povici i pretnjiDajući svakome svoje … vi ste dvadeset godina redomna 13 novembrajavno manifestovali priznanje i zahvalnost Belim Orlovimasinovima male predkumanovske Srbijeza sve što su dali za naš stari slovinski idealostavlјajući kosti po krvavim klisurama čitavog BalkanaDubrovčaniPretstavnici svih dubrovačkih kulturnih i nacionalnih ustanovakoji vam upućuju ovu porukupozivlјu vasda i ove godine ponovite manifestaciju poštenja i dostojanstvaU granicama onoga što vam je danas dopuštenoodužite se borcima u koje smo vjerovali i u koje danas vjerujemojer su bili veliki u pregaranju i umiranju za slobodu i jedinstvo našega narodaNije važno hoće li ta naša manifestacija proći kroz gradske uliceDovolјno je da prođe kroz naše duše i da niko više ne bude u sumnji da smo uz sva iskušenja i poniženja ostali vjerni idealima najjačih i najsvetlijih imena u historiji starog i slobodnog Slovinskog Dubrovnika. ..”.(16)

Dubrovčani su proslavili Dan Ujedinjenja, 1 decembar 1939. i pored svih tehničkih smetnji vlasti HSS u DubrovnikuGrad i predgrađe bili su iskićeni zastavamaNa blagodarenja u crkvama bilo je brojno građanstvo uz prisustvo vojnih i civilnih vlastiZa vreme blagodarenja pred katoličkom katedralom i pravoslavnom crkvom bila je postrojena vojska i članovi Nove JugoslavijeSokolska muzika predvodila je i jedne i drugePosle blagodarenja održana je u sokolani svečana sjednicai novi članovi su položili svečanu zakletvuPosle svečane sjednice uprkos tehničkim smetnjama koje su imale svrhu da ometu svaki vanjski znak manifestacijeformirana je povorka Dubrovčana predvođena sokolskom muzikomPred povorkom su nošena četiri vijencakoja su položena na spomenploče u vratima od PilaPovorku su sačinjavali članovi sokola sa svojom zastavomčlanovi Nove Jugoslavije sa barjakomte mnoštvo dubrovčanakoji se zatekoše na ulicijer je većina njih mislila da zbog tehničkih smetnji neće biti nikakve javne manifestacijeU povorci je uzelo učešća preko 2.000 građanaPovorka se zaustavila u vratima od Pilagdje su na relјefspomenik Kralјa Petra i spomen ploče dubrovčanapalih za oslobođenje položeni lovorovi vijenciPredsjednik Nove JugoslavijekapNiko Papa održao je vatren govor upućen omladinikoja je baš tog dana u Dubrovniku pokazala i svojim brojem i svojom odlučnošćuda ne postoji tehničkih smetnji kada hoće javno da se izrazi lјubav prema narodu i državiU listu „Dubrovnik” istaknuto je: „Naša dična omladina zaslužuje ovom prilikom ne samo priznanje već najveću pohvalu.” Nakon govora kapPape kliknulo se je po tri puta Slava kralјu Ujedinitelјu i Živio mladom kralјu Petru II i JugoslavijiPosle toga povorka je prošla u potpunom redu preko place kralјa Petra do u Sokolanu (Sponza). Na placi kralјa Petra povorka je odala počast zastavamaU komentaru lista Dubrovnik” istaknuto je : ,,… da u ,Dubrovniku – kraj svih zala – još se u punoj snazi održava duh lјubavi prema Kralјu i Otadžbinida mu taj duh nijesu mogle da umanje ni novo povučene granice koje su ga bacile u jedan neizdrživ i neprirodan položaj u političkom i privrednom pravcu.” (17)

Pritisak vlasti HSS je jačaoPovodom  proslave  Dana  Ujedinjenja  list  je  pisao : zabranjuje  im  se  da  polože  vijenac  na  spomenik  našeg  Osloboditelјa, …Kralјa  Petra;  zabranjuje  se  da  položi  vijenac  na  spomenploče  uzidane  na  čast  palih  boraca  za  slobodu  iz  Dubrovnika”. Skromna  proslava  Dana  Ujedinjenja  u  Dubrovniku 1. decembra 1940, ograničena je na  svečanost  priređenu  u  Sokolani(18)

Spomenik kralјa Petra I smetao je hrvatskim separatistimaPovodom napada na spomenik 1936.  časopis Sokolske župe Mostar Knjiga za sokolsko selo”, preneo je članak Jedno divlјaštvo” iz lista Samouprava” iz BeogradaU članku se isticalo : U Dubrovniku je jedna zločinačka ruka pokušala da oskrnavi spomenik neumrlog Kralјa Petra Prvogdjelo Ivana MeštrovićaTo se desilo istoga danakada se gdrMaček povratioočito raspoložensa audijencije kod Princa PavlaOvu koincidenciju naročito ističe dubrovački hrvatski list Narodna svijest” i oštro osuđuje ovo divlјaštvoDubrovački pretsjednik  opštine raspisao je nagradu od 5000 dinara ko pronađe krivcaSamo se od sebe razumije da ovaj mangupski ispad osuđuju svi razumni  Hrvati. … Krajnje je vrijeme da se ovi agentiprovokatori jednom za uvjek izbace  iz naše narodne sredine i da se onemoguće.  … Kad to nastupionda će ovakvi kriminalni tipovi morati da se sele u – Kanaduda se jave svom Poglavniku” i žive od Judinog novca narodnih izdajica i tuđinskih izmećara …”. (19)  Napadi na spomenik kralјu su nastavlјeni.

U članku iz 1941. Ponovo oskrnavlјenje spomenika Kralјa Petra I” list Dubrovnik“ je pisao o aktivnostima ekstremnih elemenata na koje vlast nije reagovala : „ već prosto kao izlijev raspoloženja onih masakojenemajući smjelosti da se otvoreno pokažu kao frankovcipavelićevcii drugi ekstremni elemenatzaštićuje se plaštom hrvatskog imena a kao članovi HSS… Prozvani ne samo što „ne mogu” da pronađu zločincenego mogu vrlo brzo da nađu i pronađu onoga ko reagira na ove zločinačke ispadeNajnoviji zločin ovih elemenata jeste oskrnavlјenje spomenika Kralјa Petra I Oslobodioca u vratima od Pila.” (20)

  Posle Aprilskog rata 1941. Dubrovnik je bio pod vlašću ustašaUstaše su skinule ploče posvećene strelјanim sokolima i Srpskoj vojsci koja je 13.11.1918. oslobodila DubrovnikAprila 1941. spomen ploču palim dobrovolјcima ustaška trojka zalila je crnim mastilomskinularazbila i prenela kroz gradRazbijene ploče ustaše su koristile za popravku pločnikaItalijanski komandanti naredili su da se Meštrovićev spomenik (relјefkralјa Petra I brižno skine i stručno upakuje(21) Rut Mičel je u svojoj knjizi „Srbi su izabrali rat” opisala svoj boravak u okupiranom DubrovnikuIzmeđu ostalog pisala je i o rušenju spomenika kralјa Petra I : „ Gledala sam kako ga rušezajedno sa drugim zapisima i uspomenama na Jugoslavijukoja je sada nestala”. (22)

Spomenik kralјu Petru Oslobodioca u Dubrovniku  (veliki barelјefotkriven je na dan Ujedinjenja, 1 decembra 1924. Bio je uzidan u bedemima gradanad unutrašnjim vratima od PilaUz spomenik su kasnije postavlјane nove spomenpločeU međuratnom periodu Dubrovačka nacionalna društva su (Narodna OdbranaDubrovačko Radničko DruštvoDubrovačko Srpsko Pjevačko Društvo „Sloga”, Matica SrpskaSokolsko DruštvoJadranska StražaDruštvo „Knjeginja Zorka”, Nova JugoslavijaDubrovačka Građanska MuzikaSavez Dobrovolјaca i Udruženja rezervnih oficira i ratnikaobeležavala  značajne događaje (Dan Ujedinjenjadan ulaska srpske vojske u Dubrovnik …) polaganjem venaca na spomenik kralјu Petru. Zato je spomenik imao simbolični značajUstaše su nastojale da oskrnave spomenikPosle Aprilskog rata 1941. spomenploče su uništile ustašea spomenik je uklonjen.

                                                                                           

                                                                                                     Saša Nedelјković

                              član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene :

  1. Uglјeša Rajčević, „Zatirano i zatrto“, Novi Sad , 2001, str. 151;
  2. Jorjo Tadić, „Dubrovnik ilustrovani vođ kroz dubrovačku prošlost i sadašnjost“, str. 29–31, Izdanje „Jadranske Straže“, OblOdborDubrovnikŠtamparija „Jadran“–Dubrovnik. 1929;
  3. “Spomenica 25. godina sokolskog rada u Dubrovniku”, Sokolsko društvo Dubrovnik, Dubrovnik, 1929, str. 66, 67;
  4. Milan ŽŽivanović, „Dubrovnik u borbi za Ujedinjenje”, Beograd 1962, str.97;
  5. Predrag SJerinić, „Organizacije Saveza ratnih dobrovolјaca u Kralјevini Jugoslaviji”, Dobrovolјački glasnikBeograd,  Jun 2006, br.27, God.XVI, str.51;
  6. „1 decembra”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 2 decembra 1939, br. 48, str. 4;
  7. Naša omladina”, „Dubrovnik” , 20 novembra 1937, br.43,str.2; „Svečanost razvijanja barjaka Nove Jugoslavije”, „Dubrovnik”, 15 januara 1938, br.2, str.3-4; O.N.O. „Nova Jugoslavija”, 29 Januara 1938, „Dubrovnik”, Dubrovnikbr. 4,  str. 4;
  8. Uz proslavu 1 decembra“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 26 novembra 1938, br. 47, str. 4; „Dan Ujedinjenja“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 3 decembra 1938, br. 48, str. 3;
  9. DRajačićProslava Dana Ujedinjenja u Dubrovniku”,  Knjiga za sokolsko selo”, Mostar  1939, br. 1-2, str. 32, 33;
  10. Uz proslavu 1 decembra“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 26 novembra 1938, br. 47, str. 4; „Dan Ujedinjenja“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 3 decembra 1938, br. 48, str. 3;  
  11. DRajačićProslava Dana Ujedinjenja u Dubrovniku”,  Knjiga za sokolsko selo”, Mostar  1939, br. 1-2, str. 32, 33;
  12. Uz proslavu 1 decembra“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 26 novembra 1938, br. 47, str. 4; „Dan Ujedinjenja“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 3 decembra 1938, br. 48, str. 3;  
  13. DRajačićProslava Dana Ujedinjenja u Dubrovniku”,  Knjiga za sokolsko selo”, Mostar  1939, br. 1-2, str. 32, 33;
  14. Uz proslavu 1 decembra“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 26 novembra 1938, br. 47, str. 4; „Dan Ujedinjenja“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 3 decembra 1938, br. 48, str. 3;  
  15. DRajačićProslava Dana Ujedinjenja u Dubrovniku”,  Knjiga za sokolsko selo”, Mostar  1939, br. 1-2, str. 32, 33;
  16. Proglas na Dubrovčane”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 25 novembra 1939, br.47, str. 4;
  17. Proslava 1 decembra”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 9 decembar 1939, br. 49, str.4; „Sokolstvo u Banovini Hrvatskoj je oduševlјeno proslavilo Dan Ujedinjenja”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 15 decembar 1939, br. 50, str. 2;
  18. Proslava Dana  Ujedinjenja u Dubrovniku, „DubrovnikKotorDubrovnik, 7 decembra 1940, Bokeška štamparija (D.J.Čelanovićbr.48, str. 4;
  19. Samouprava” Knjiga za sokolsko selo”, Mostardecembar 1936, br. 10, str. 20;
  20. Ponovo oskrnavlјenje spomenika Kralјa Petra I”, „Dubrovnik”, KotorDubrovnik, 8 marta 1941, br.10, str.3;
  21. Mato JakšićDubrovnik 1941, 32-33; Milan ŽŽivanovićDubrovnik u borbi za Ujedinjenje”, Beograd 1962, str.97;
  22. Ruth Mitchell, „Srbi su izabrali rat”, Beograd ,2007, str.95;

By Admin D

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *