Srpski sokoli iz Krajine ujedinili su se posle Prvog svetskog rata sa hrvatskim sokolima u Sokolsku župu Zagreb 

Sokolsko društvo Soko smatralo je da ono treba da bude lučonošom rodolјublјada gaji bratsku lјubav i slogui da radi za narodno jedinstvoDruštveni prednjaci su bez buke išli po školama i kasarnama da šire sokolsku misaoda usađuju lјubav i bratstvo u dečje duše i okorjela srca naoružanih selјakaPripremali su nastup zagrebačke župe na sletuNa sletu Sokolstvovojska i školska omladina bili su kao jednoPosle sleta počelo je upisivanje novih članova iz građanskih slojevaSokolska društva sa Primorja i novoslobođenih krajeva od Italije tražili su pomoć i podršku  društva Soko iz Zagreba. (1)

Sokolska župa Zagreb održala je skupštinu 26 februara 1923. U izveštajima je istaknuto da je župa učestvovala na sletu u Ljublјani 1922. sa 535 sokola u odoriŽupa je uspela osnovati 13 sokolskih društava na seluNa skupštini je izabrano starešinstvo sa drGavrančićem na čelu. (2)

Sokolska župa Zagreb priredila je svoj slet u Zagrebu 10 i 11. juna 1922. U Karlovcu pripadnici odceplјenog hrvatskog sokola pretili su jugoslovenskim sokolimapokolјem ako pođu u ZagrebU Zagrebu su 10. juna 1922. došli su sokoli sa Primorja i Likezatim Bjelovara i ViroviticeIstog dana stigli su sokoli iz Križevacadelegat splitske župe,  delegat beogradske župedelegati banjalučke župeOkusili su kulturu “hrvatskih sokola” jer su bili provocirani od decekoja je nosila na sebi šareni znak mađarskih bojaSokoli su nastavili da dolaze u ZagrebIz KarlovacaSlovenijeiz raznih mesta  Slavonije i Bosne, … . Goste su dočekivali na železničkim stanicama članovi starešinstva župe zagrebačkeDošli su starešina Saveza drRavniharvođa drMurnikčlanovi starešinstva Gangl i AmbrožićTokom noći sletski plakati su bili pocepaniSokoli su na mesto pocepanih plakata stavili noveNa Jelačićevom trgu bio je koncert vojne muzike uz skioptikonsko prikazivanje praškog i osječkog sleta.  Protivnici su pokušali da revolverskom pucnjavom ometu skupU bašti Kola održana je svečana sokolska akademijaAkademiju je otvorio starešina župe drOto GavrančićSokolske fanfare su svirale narodne davorje i sokolske koračniceBjelovarsko društvo izvelo je Pad Tirana” a križevačko Pentalon”. Poslednju tačku Za slobodu” izveli su sokoli vojnici iz KarlovacaNa akademiju su došli selјački sokoli iz Banovineiz okoline GlineDan pravog sleta bio je 11. jun 1922. Stigli su sokoli iz Pakraca a sa njima seoska sokolska društva iz ŠeovicePrekopakreKusonje. … (3)

Protiv sleta agitovao je Hrvatski sokoU Karlovcu su hrvatski sokoli pretili pokolјem jugoslovenskim sokolima ako pođu u Zagreb.  Leci su nosili naziv Straža hrvatskih Sokola”. Kad je trebala da počne zabava u vrtu Kolaugašeno je svetlo i pucano je iz revolvera i bacano kamenje u vrt KolaNa pucanjesokoli su odgovorili pevanjemsviranjem fanfara i klicanjem Jugoslaviji. (4)

Sokolsko društvo u Glini je uz učešće zagrebačkog društva Soko II priredilo 16 septembra 1923. svečanu akademijuUz zagrebačke sokole nastupali su sokoli iz SiskaGlina je bila sedište krajiškog okruga Sokolske župe Zagrebte je porast društva bio značajan za čitavo okružjeOkružje je imalo tri društva i 10 sokolskih četa po selima. (5)   Beogradski sokoli pozvali su zagrebačke da posete BeogradZagrebačko sokolsko društvo krenulo je na put vozom 17 januara 1924. Bilo je 140 sokola i sokolicanaraštaja i deceProšli su BrodVinkovceInđiju i stigli u Zemun.U Beogradu su ih dočekali beogradski sokoli na čelu sa Momirom KorunovićemBili su starešina drKujundžićsestre LazarevićJovanović, … . Zbog hladnoće ušli su u želјeznički restoranMomir Korunović pozdravio je zagrebačke sokole u ime beogradskog sokolstvaa onda pročitao pozdrav starog nacionalnog borca  i pobornika sokolstva profesora Atanasija PopovićaSa bolesničke postelјe brat Tasa podsetio je zagrebačke sokole da je starešina Lazar Car s trideset sokolau doba najjače krize srpskohrvatskih odnosa došao u Beograd da prisustvuje osvećenju zastave Dušana SilnogSvaki od gostiju iz Zagreba dobio je koveratunutra je bio štampan program boravkastan kod ovogaručak kod onogaPrvi dan zove te u goste ova porodicadrugi dan ona obitelјSveukupno zagrebačko sokolstvo bilo je smešteno u gostolјubive beogradske domoveSvako beogradsko sokolsko dete uzelo je ispod ruke po jednog zagrebačkog sokolićauzelo njegov prtlјag i vodilo ga u njegov stanBio mu je vodičem celo vreme boravka u BeograduBilo je porodica koje su bile žalosne da i njih nije zapaloda prime po kojeg gostaPitali su : Ta šta Vas nije došlo više ?” Posle odmora krenuli su u kralјevski dvorNa okupu se našlo celokupno beogradsko sokolstvo sa župskim starešinom Paunkovićem na čelu i zastavom beogradskog Sokola I. Oko svoje zastave okupilo se  Zagrebačko sokolsko društvo i velika povorka zagrebačkih i beogradskih sokola predvođena vojnom muzikom krenula je u dvorNa pločnicima je stajalo mnoštvo narodakoje je burno i srdačno klicalo sokolimaUšavši u park beogradski sokoli zaustavili su se pred stepenicamaa zagrebački sokoli sa svojom zastavom ušli su u dvordočekani od maršala dvora generala Damjanovićaadmirala Priceministra dvora Jankovića i prve dvorske dame gđe HadžićSokoli su bili uvedeni u svečani salon do bosanske sobe u prizemlјuPred kralјa je istupio mali Stanko RadovanovićU svom govoru istakao je da je na dan krštenja prestolonaslednika pridio naraštaj  Zagrebačkog sokolskog društva dečje poseloTom prilikom upisalo se preko 500 sokolske dece svih vera kao spomen našem kralјeviću u knjigu ukrašenu domaćom umetnošću iz  plemenitog hrvatskog kraja TuropolјaMolili su kralјa da najmlađem bratu kralјeviću kad poraste ispriča da su 18. januara 1924. bila kod njega u dvoru deca grada Zagreba i da su mu donela tu knjiguZora Kozjak izručila je kralјici spomen knjiguSvečana akademija bila je priređena u beogradskom pozorištuNa kraju akademije bila je izvedena simbolična vežba sa skupinompredstavlјajući žalost sokolstva za IstromPosle akademije bila je zajednička večera u hotelu ImperijaluIdućeg dana bio je u podne banket opštine Beograda u  hotelu ImperijaluNa ručku su bili svi sokoli i sokolice iz Zagrebana čelu stolaa niže ređali su se naraštajci i decaBili su prisutni na banketu : predsednik narodne skupštine Ljuba Jovanovićministar socijalne politike drPelešministar prosvete MTrifunovićStevo Tedorović sa gospođomniz uglednih sokolskih radnika iz Beogradai to : Velјa PopovićGradojevićPaunkovićKorunovićVojinovićKujundžićLazarević, … . U ime zagrebačkog sokola govorio je  Dušan BogunovićSkrenuo je pažnju predstavnicima vlade na sokolski pokret kao drugu školuPoslednji je govorio  Ljuba JovanovićVeličao je čvrstu volјu sokola iz Zagreba na radu na učvščivanju bratstva i jedinstvaizjavivši da se oseća veoma sretan zbog togaČetrdeset godina njegovog života i rada u sokolskim redovima stvorilo je u njemu duboko ubeđenjeda je sokolstvo najači pobornik jedinstvaPosle završetka banketa svi su se prisutni slikali zajednoZagrebačko sokolsko društvo I  svrstalo se u povorku pred kojom je bio nošen venac od trnja i lovorasa državnom trobojkom i tekstom : Simbolu oslobođenja i ujedinjenja! – „Zagrebačko sokolsko društvo I“. Povorka kojoj se pridružilo beogradsko sokolstvo i građani krenula je do Karađorđevog spomenika gde je na grob trećepozivaca položen venackoji se zbog snežne mećave nije mogao položiti na grob Neznanog junaka na AvaliDo odlaska voza za Zagreb zagrebački i beogradski sokoli bili su u sokolani na Savamali. (6)  U Petrinji bio je 15 juna 1924. održan slet krajiškog okružja zagrebačke župeSletom je trebalo pokazati da li je moguće primeniti sokolski sastav i rad na seloNa sletu su bila sokolska društva iz okružja : SisakGlina i Petrinja kao i seoske sokolske čete krajiškog okružjazatim zagrebački Soko I, i jedna pešadijska četa 35. pešadijskog puka iz ZagrebaGrad je bio u počast sleta svečano iskićena domaće sokolsko društvo dočekalo je svoju braću i goste srdačnoNa popodnevnoj javnoj vežbi nastupila su prva seoska decaUzorni odio zagrebačkog  Sokola izveo je devetku(7)

Zagrebački Soko nastavio je sa svojim Slavenskim sijelima”. Sijela su napravila od sokolskog društva centar svega slavenskog života u ZagrebuU 1923. održalo je polјskočeškoslovačko i lužičkosrpsko večeDruštvo je 12 aprila 1924. priredilo „Slavensko veče” u spomen poroblјene braće u IstriTe večeri došli su  gotovo svi Istrani koji su boravili u ZagrebuStarešina društva Lazar Car otvorio je veče svojim govorom u kome se setioda je tih dana bila 112 godišnjica rođenja budioca narodne svesti u Istri biskupa Jurja DobrileNa večeri je istupio pesnik Istre RKatalinićJeretov i recitovao plač „Majke Margarete” za zaroblјenim sinomSledile su pesme rodnom kraju i gradovima Opatiji i VoloskuNaraštajac Zvonko Pfaf deklamovao je pesmu „Mojoj Istri” , a dvorana je grmela od bure oduševlјenjadok nije sokolski orkestar počeo da svira dve tri istarske pesmeZa to veče instrumentovao je pročelnik sokolskog muzičkog odelenja Milan Katić istarske narodne pesmekoje je izvodio sokolski orkestarTom tačkom zaklјučen je program slavenske večeriPosle toga mladi su igrali uz sviranje orkestraa stariji su posedali oko stolova pomešani sa Istranima. (8) Soko I  u Zagrebu priredio je 18. juna 1924. u svojoj sokolani III Slavensko večeMešoviti pevački hor pevao je Gostinčarevu : Himnu Jedinstva”. Dušan Bogunović predavao je : Osnutakrazvitak i duh HrvSokolstva od god. 1874. do 1919.” Posle predavanja Karel Šulce svirao je na violini Oršićev : Suton” i Dvorakove :  Slavenske plesove”. Pratio ga je na klaviru Ive Ilić.  Rikard KatalinićJeretov  recitovao je svoju pesmu Tri Sokola”. Istranin je bio nagrađen srdačnim aplauzomČlan sokola Joca Cvijanovićčlan zagrebačke operepevao je Žganjčeve i Bajićeve narodne  pesmeSokoličlanovi akademske pevačke družine Balkan” pevali su Milojevićevu pesmu Jugoslovenima”. Pesmu su morali da ponoveTime je treće  Slavensko veče bilo završeno. (9) Sokoli su propagirali opštu slavensku misaopa  se u sokolske redove u Zagrebu učlanio veliki broj Čeha i RusaLozinka Sokolstvo i  narod vodila je  sokole u njihovom raduZagrebački Soko imao je jako prosvetno odelenjeOdelenje je imalo odseke : pevački za članove i naraštajorkestarfanfarutamburaški zborčitaonicu i knjižnicudiletantsku sekciju i trezvenjački odsekNa čelu svakog odseka bio je pročelniksa malim odboromPročelnici odseka su bili članovi prosvetnog odelјenjapredsednik  prosvetnog odelјenja bio je član upravnog odbora društva i referent za sve te sekcije u upravnom odboru društvaČitaonica je imala skoro sve političke dnevne listove iz cele Jugoslavije i sokolske listoveDnevno je koristilo čitaonicu 30-40 članovaKnjižnica je imala 600 svezakaod kojih pola stručnihPevačko odelenje imalo je 18 članova za odrasle i preko 60 u naraštajuOrkestar je imao 20 članovaTamburaško odelјenje imalo je 9 članovaFanfara je imala 17 članovaNaraštajska diletantska sekcija imala je oko 20 članovaSve poslove u društvu koje nije vršio tehnički zbor ili upravni odbor vršilo je  prosvetno odelenjeRadilo je na svim priredbama sokolskog i narodnog karaktera : veče za neoslobođenu braćuŠtrosmajerova proslavaumetničko veče braće JCvijanovića i JPavićaslavensko veće za Lužičke Srbekumanovsku proslavunaraštajska sijela, … . (10)  U Upravi zagrebačkog Sokola 1924. bili su : tajnik društva Velјko Rajićzamenik Vlada Potočnjakblagajnik Kosta JugovićII blagajnik Eugen MiletaUpravitelј zgrade bio je Dušan Žestićbarjaktar Vlada Vranićzapisničar Dara Majstorović i vođa konjaničkog odseka drBranko Mrvoš. (11)

Sokolska župa Zagreb održala je glavnu godišnju skupštinu 3.februara 1924. u župskim prostorijamaSkupštinu je otvorio pozdravnim govorom  drOton Gavrančićstarešina župePozdravio je starešinu Jugoslovenskog sokolskog saveza drRavniharaDrBranko Mrvoštajnik župenaglasio je da su zagrebačka društva nastojala u svakoj prilicida svojim učešćem van svog sedišta pomognu opštu sokolsku stvarShvatajući važnost saradnje sokola i vojske starešinstvo župe radilo je na tome da saradnja bude živlјa i svestranijaOdržali su konferenciju sa predstavnicima zagrebačkih vojnih jedinicaNa konferenciji su utvrđene smernice za dalјi radŽupa je dala inicijativu za osnivanje sveslavenskog sokolskog saveza. (12) Pred slet u Zagrebu 1924. pojedini zagrebački listovi među kojima „Hrvat” i „Hrvatska Zastava” napadali su sokoleTvrdili su da će doći 200 do zuba naoružanih Orjunaša iz Slovenije da napadnu građane Zagreba.  Građani Zagreba ispunili su ulice i sa oduševlјenjem dočekali sokoleSokolske redove su obasipali cvećemNasuprot njima pojedine skupine u Gajevoj ulici su vikale : „Dole jugoslovenski Sokol !”. Ni sokoli ni policija nisu reagovaliNekoliko članova saveznog starešinstva i zastupnik ruskog sokolstvastarosta DVergun iz Pragaautomobilom su sa sabora otišli u restoran „Kolo”. U neposrednoj blizini „Kola” su pozdravlјeni sa ovim izrazima : „Hulјesvinjeizdajice hrvatskoga naroda”. Napadi u štampi su se nastavili i posle sletaSokoli su proglašeni za razbojnike i tatove. (13) DrMirko Buićstarešina župe Split,  je pisao o napadima na sokole na sletu u Zagrebu : Zlokoban je taj duh koji čak ne vidi dalјe od Slјemena i Savepripovjeda o svojoj visokoj kulturia jaši za vratomšto je najžalosnijeonim mnogim čestitim i odličnim Zagrebčanima koji cijelu ovu sramotu inače osuđujuJugoslavensko Sokolstvo ipak je srdačno dočekano od mase svojih neustrašivih prijatelјa. … . Držanje jugoslavenskih Sokolova u Zagrebu pokazalo je svima da su nosioci miralјubavi i poštovanja prema svakomepa i onomekoji nesvjestan i nahuckanpočinja sramotu ponajprije samome sebi svojim bjesnilom mržnje.“ (14)

Sokolska župa Zagreb nastojala je da osniva seoske sokolske četeU Baniji su osnovane čete u selima BačugiČemerniciVlaoviću, … .zauzimanjem drMetikošaU okolini Pakraca u Slavoniji osnovane su čete u selima ŠeoviciKusonji i Prekopakri zalaganjm Vojislava Vuksana i Branka Jankovića.U to doba (1924.) postojale su čete u Lici u okolini Gospićau Sloveniji u Bojancimau Bosni u Kostajnici, … . Po mišlјenju autora članka Branka Jankovića u Sokolskom vjesniku župe zagrebačke” prosvetni rad sokola bio je važniji i potrebniji selu nego telesno jačanjeTrebalo je osnivati sekcije : pobratimskeanalfabetskečitaoničkepevačkesviračke,pozorišne, … . Takvim radom postajale su sokolske čete drugom školomSokoli su nastavlјali i proširivali rad škole tamo gde je ona stalaCilј je bio podizanje sela posle škole sokolstvom i ostalim društvima i ustanovamaTo je bio jedini put da se dođe do napredka selaNa kraju članka je istaknuto : „Osnivajmo sokolske čete po selima i sokolska društva po varošicamaradimo u njima marlјivočinimo tojer nas na to zove otadžbinaa i narod će nam biti zato zahvalan.” (15)

  II pokrajinski slet Saveza Sokola je priređen od 3 do 6 avgusta 1934. povodom 60 godina od osnivanja prvog hrvatskog sokolskog društva u Zagrebu, 30 godina od osnivanja Hrvatskog sokolskog Saveza, 20 godina od prvog sastanka za stvaranje jugoslovenskog sokolskog saveza (1914) i  10 godina od obnove Saveza slovenskog Sokolstva (1924). Svi ovi datumi proslavlјeni su sokolskim sletom u Zagrebu na ogromnom sokolskom stadionuSlet je pokazao napredak ostvaren u radu Sokolske župe ZagrebUprava župe Zagreb bila je zaokuplјena radom na pripremanju i izvođenju sletaa veliki napori bili su potrebni za podizanje sokolskog stadionaSokolska župa Zagreb imala je 60 društava i 179 četa sa 32.507 pripadnika  prema 23.245 u 1933. Uz članove Saveza Sokola učestvovale su velike deputacije BugaraČehoslovakaPolјaka i RusaSlet je počeo povorkom i javnom vežbom naraštajaU povorci je bilo 7.865 pripadnikaa na vežbi je nastupilo 2.100 muškog i 1.000 ženskog naraštajaU glavnim sletskim danima bile su 2 javne vežbe i 3 akademijeNa javnim vežbama nastupilo je 5.200 članova i 2.600 članicaNastupilo je 5.200 članova sokolskih četa i čehoslovačkih i ruskih sokolaU svečanoj povorci učestvovali su čehoslovački i ruski sokoli i sokolicebugarski Junaci i Junakinje i oko 23.000 sokola i sokolica Saveza SokolaNastupalo je 51 muzika, 488 sokolskih konjanikaUkupno je na sletu bilo 40.000 sokola.  U okviru sleta u Zagrebu održane su : savezne lakoatletske utakmicekao i nastup školske omladine sa 2.100 učenika i 1.100 učenicaOsnovan je sletski odbor za propagandukoji je sarađivao sa ostalim sletskim odborima i koji je preko štampe i radija obaveštavao sokole i javnost o svim pripravama i pojedinostima na sletuZa vreme sleta izdavan je mesečni list Sokolski slet u Zagrebu 1874-1934”. Lekarski odsek je radio je prilikom sleta po želјezničkim stanicamapo zajedničkim prebivalištimau povorci i u organizovanju ambulantiZa podizanje stadiona utrošeno je preko 6 miliona dinaraStadion je ostao vlasništvo župe Zagreb.  Kao znak priznanja kralј je župu Zagreb odlikovao ordenom Jugoslovenske krune IV stepena. (16) Drugog avgusta 1934. stigli su vozom u Zagreb na slet čehoslovački Sokoli i SokoliceBilo ih je 780, od kojih polovina sokoliceKao domaćin obratio im se Oton Gavrančić istakavši: „… Mi smo svi zadojeni Slovenstvomslovenskim bratstvomisto tako kao i via vi dolazite ovamoda manifestirate bratsku slogu i bratsku lјubav.“ (17)

Godišnja skupština Sokolske župe Zagreb održana je 4 aprila 1937. u gimnastičkoj dvorani Osnovne i građanske škole u Varšavskoj ulici u ZagrebuGavrančić je na skupštini pozdravio izaslanika Saveza Sokola zamolivši gada prenese Savezuda će Sokoli na ovoj mrtvoj straži ustrajati do kraja i izdržati na braniku sokolskih idealaU svom govoru primetio je … uprkos što se je našao jedan naučenjakkoji tvrdi da su Hrvati Goti i da ne može da verujeda se mogu ujediniti sa balkanskim barbarima. … završio svoj govor rečima : „Budimo jakipožrtvovani i složni !“. (18) Zagrebačko sokolstvo i Savez Sokola proslavili su 1939. 40 godina sokolskog rada drOtona Gavrančića. (19)

Sa stvaranjem Banovine Hrvatske HSS je koristila vlast da progoni i otpušta pripadnike sokolskog pokretaUprkos progonima sokoli su nastavili svoj rad  za JugoslavijuSokoli su  septembra 1940. proslavili rođendan kralјa Petra II. Savez Sokola priredio je svečanu akademiju u velikoj sali Sokolskog doma BeogradMaticeDrugi zamenik Saveznog starešine drOton Gavrančić otvorio je svojim govorom svečanu akademijuU svom govoru istakao je : „… Od onda smo stisnuli zubetrpjeli i pregaraliA u najtežim časovima oživlјavala nam je nadu i vjeru predodžba sa Terazijasjećajući se da je malena Šumadijajedina na Balkanuvlastitim snagama oslobodila svoj narod iz ropstva i stvorila veliku Jugoslaviju. … Ustanovili smo prije četiri godine Sokolsku Petrovu petolјetnicuSokolstvo je u njoj primilo na sebe izvanredne zadatkea u poslјednje vrijeme stavili smo sve svoje sile u službu narodne odbrambene pripravnostiIma dobarakoje ne može pustiti iz svoje ruke nijedan narodsvjestan svoga dostojanstvaNije sada vrijeme za malodušje. … Ni naši praoci nisu nikada pitali koliko je neprijatelјanego što od nas tražeZato čeličimo svoju volјujačamo svoju snaguuzdižemo svoju vjeruAko nadođu dani teškog iskušenjada nas nađu pripravneMi nećemo da zaostanemo za onimakoji su uzidali svoju krv i svoje kosti u temelјe ove zemlјeza njenu nezavisnost i slobodu. …”. (20) DrOton Gavrančić prestao je da bude javni beležnik u Banovini HrvatskojU članku u listu Sokolski Glasnik” je konstatovano Prema tome je brat Dr.Gavrančić lišen svog dosadašnjeg dugogodišnjeg pozivakoji je sa najvećom savesnošću vršio”.(21) Starešina Sokolske župe i Sokolskog društva Zagrebdr Oton Gavrančić uhapšen je 13 aprila 1941. Ustaše su ga smatrale opasnim neprijatelјemU zatvoru je tučen i gaženjer je prkosio ustašamaGovorio je udrite ako to traži vaše HrvatstvoU zatvoru se proneo glas o njegovom prkosnom držanjuDeportovan je u logor Jasenovac između 27 i 28 oktobra 1941. Bio je sa ostalim zatvorenicima smešten u crkvuI tu je prkosio ustašama govoreći pucajtene očekujem od vas nikakvu milost.  Da ga mogu ubiti ali ono što je u njemu ne mogu. (22)

  Srpski sokoli iz Krajine ujedinili su se posle Prvog svetskog rata sa hrvatskim sokolima u Sokolsku župu ZagrebŽupu je predvodio drOton GavrančićTokom  međuratnog perioda Hrvati i Srbisokoli župe Zagrebbili su izloženi napadima hrvatskih separatistaImali su podršku dela stanovnika ZagrebaIstrajavali su u svojim stavovima.  Oni su se stvaranjem Banovine Hrvatske 1939. našli na udaru državne vlasti banovine i mačekove ZaštitePosle Aprilskog rata 1941. u NDH sokoli su bili zabranjeni i izloženi ustaškom nasilјu a mnogi od njih na čelu sa starešinom Gavrančićem skončali su u ustaškim logorima.

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene :

  1. Ante BrozovićŽivot i rad Sokola u Zagrebu”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebjuni 1922, br. 6, str. 120;
  2. Župski glasnik”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebnovembar 1923, br. 2, GodII, str. 18;
  3. Ante Brozović, „Slet jugoslavenskih Sokolova u Zagrebu”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebjuli 1922, br. 7, str. 137, 138;
  4. Slet jugoslavenskih Sokolova u Zagrebu”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebjuli 1922, br. 7, str. 138, 148;
  5. Župski glasnik”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, januar 1924, br. 1, GodIII, str. 16;
  6. Ante BrozovićZagrebačko Sokolstvo u Beogradu”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, januar 1924, br. 1, GodIII, str. 2-10;
  7. Slet krajiškog okružja zagrebačke župe”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebjuli 1924, GodIII, br. 7, str. 186;
  8. Istarsko veče u Sokolu u Zagrebu”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebjuli 1924, God III, br. 7, str. 187;
  9. Župski glasnik”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebaugust 1924, br. 8, str. 224;
  10. Skupština sokolskog društva I, u Zagrebu”, „Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebapril 1924, br. 4, str. 100, 101;
  11. Konstituiranje zagrebačkog Sokola  ”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebmaj 1924, br. 5, str. 130;
  12. Župski glasnik”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebapril 1924, br. 4, str. 102;
  13. Bajželj, „Vtiski z zagrebškega zleta in sabora”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 15 septembra 1924, br. 16-18, str. 256, 257;
  14. DrMirko Buić, (Split), Povodom sokolskog sleta u Zagrebu”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagrebseptembar i oktobar 1924, br. 9 i 10, str. 250;
  15. Branko Janković (Šeovica Pakrac), Sokolstvo na selima”, Sokolski vjesnik župe zagrebačke”, Zagreb,  august 1924, br. 8, str. 212-214;
  16. „Izveštaj za 5 redovnu glavnu skupštinu Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije u Beogradu 12 maja 1935”, str. XI, L, XXXVII, XXXVIII;
  17. Nada sve srdačan i oduševlјen doček češkoslovačkih Sokola i Sokolica”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 14. avgust 1934, br. 33-34, str. 3;
  18. „Godišnja skupština Sokolske župe Zagreb“, „Sokolski Glasnik“, Beograd, 10 april 1937, br. 11, str. 3;
  19. „40 godina sokolovanja brata DrOGavrančića”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 9 juna 1939, br. 23, str. 1;
  20. „Sokolska lјubav prema Kralјu u govoru brata Dr. Gavrančića”, Sokolski Glasnik”, Beograd,13 septembar 1940, br. 37, str. 2;
  21. BrDrOGavrančiću oduzeto beležništvo”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 7 februar 1941, br. 6, str. 3;
  22. Ivo Goldštajn, „Jasenovac”, Novi Sad 2019, str. 320-321;

By Admin D

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *