Zajednički prosvetni rad Sokolske župe Mostar i Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru

Mostarska sokolska župa prostirala se na najzaostalijem delu teritorija Primorske i Zetske banovine. Prosvetni odbor Župe u svojoj borbi za preporod sela organizovao je izložbe i predavanja sa prikazivanjem filmova po seoskim četama. Do 1932. održana su predavanja u četama Vihovići-Rudnik, Žitomislić, Pijesci, Baćevići, Bijelo Polјe, Ostrožac i u trećem župskom tečaju za sokolske čete u Mostaru. Na predavanjima su učestvovali dr. Lovro Dojmi, Vehbija Imanović, Mehmed Jahić, dr. Mile Dokić i Hasan Đikić. Rukovođenje akcijom povereno je Urošu Avdaloviću. Akcija župe sprovedena je bez finansijske pomoći. (1) U društvima i četama Sokolske župe Mostar prikazivani su poučni filmovi. Župski prosvetni odbor prikazao je 1933. u Imotskom, Mostaru (3 puta za učesnike IV tečaja za vođe sokolskih četa), Divinu (2 puta prilikom svečanosti razvijanja četne zastave), Nevesinju, Gacku, Avtovcu i Nadinićima 4 poučna filma sa predavanjima. Prikazani su filmovi : „Bolјe je znati nego imati”, „Pošast”, „Birtija” i „Alkoholizam i tuberkuloza”. Filmove je i 1933. Župskom prosvetnom odboru  davao na raspolaganje  Dom Narodnog zdravlјa u Mostaru. Prikazivanjima je u 10 četa prisustvovalo 1.457 lica zajedno sa osobama iz okolnih sokolskih četa.

U sokolskim četama društva Mostar filmove je prikazivao prosvetni odbor društva uz saradnju članova ŽPO (Župskog prosvetnog Odbora). Osim prikazivanja filmova župa je sarađivala sa Domom Narodnog zdravlјa u rasturanju poučno-propagandnog materijala za socijalno-higijensko, polјoprivredno i zadružno vaspitanje širokih narodnih slojeva. Sem aktivnosti ŽPO u sokolskim društvima Bileća, Čaplјina, Gacko, Konjic, Mostar, Nevesinje, Stolac i Trebinje poverenik Prosvjetnog filma iz Beograda prikazivao je film o IX Svesokolskom sletu u Pragu. Na tim prikazivanjima  bilo je prisutno oko 5.000 učenika škola, 1.000 vojnika i oko 600 drugih gledalaca. (2)  U svom prosvetnom radu župa Mostar je do 1935. prikazala poučnih filmova u 78 četa. (3) Sa prikazivanjem filmova počelo je 1931. Prvi film je prikazan u seoskoj četi Bijelo Polјe. Rađeno je uz pomoć Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru. Prikazani su filmovi : „Čuvaj se sipe i rose iz ustiju drugoga čovjeka”, film o tuberkulozi u 5 činova; „Spolne bolesti”, „Pošast”(film o trbušnom tifusu), „Pomoć u pravi čas” (film o difteriji)”, Asanacija sela”, „Bolјe je znati nego imati” (polјoprivredni film), „Janko i Marica” (polјoprivredni film), „Birtija” (Antialkoholizam), „Dva brata” (film o tuberkulozi i antialkoholizmu), „Endemski sifilis”, „Ikina sudbina” (film o sifilisu i lošim običajima)  i „Malarija”. Prikazani su dijapozitivi „Bosna i Hercegovina”, „Osnovi zdravlјa” i „Od praživotinje do čoveka”. Prikazan je dečji film „Campek nevalјalac”. Ukupno 16 filmova koji su prikazani 91 put u 90 sokolskih jedinica i 16.425 gledalaca. Prikazani su u četama društva Mostar, Čaplјina (Tasovčići, Klepci i Čaplјina). …. (4)

Župa Mostar je  1937. u saradnji sa Domom narodnog zdravlјa iz Mostara prikazala 11 filmova u 20 seoskih četa pred 4.062 gledalaca. (5) Sa upravom Doma narodnog zdravlјa u Mostaru 1938. župa Mostar prikazala je 53 puta 10 filmova i 4 serije dijapozitiva zdravstveno-higijenske sadržine. Održano 12 zdravstveno-higijenskih predavanja. (6) Upravnik Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru dr. Lovro Dojmi bio je u Prosvetnom odboru župe Mostar izvestilac za zdravstvo. U zajednici sa Domom Narodnog zdravlјa u Mostaru, koji je župi Mostar stavio na raspoloženje pokretni projekcioni aparat i filmove, priredio je Župski prosvetni odbor bioskopske predstave u sokolskim četama. Prikazani su filmovi : 1) „Čuvaj se rose”, 2)„Pomoć u prvi čas”, 3) „Pošast”, 4) „Asanacija sela”, 5) „Bolјe je znati nego imati”. Filmovi su prikazani u 52 čete. Predstavama je prisustvovalo 8.999 lica, mahom selјaka. Filmovi su prikazivani u školskim prostorijama, zadrugama i sokolskim domovima. (7) Nedostatak novca ograničio je 1933. prikazivanje filmova u župi Mostar. Župski prosvetni odbor prikazao je 1933. u Imotskom, Mostaru (3 puta za učesnike IV tečaja za vođe sokolskih četa), Divinu (2 puta prilikom svečanosti razvijanja četne zastave), Nevesinju, Gacku, Avtovcu i Nadinićima 4 poučna filma sa predavanjima. Prikazani su filmovi : „Bolјe je znati nego imati”, „Pošast”, „Birtija” i „Alkoholizam i tuberkuloza”. Filmove je i 1933. Župskom prosvetnom odboru davao na raspolaganje Dom Narodnog zdravlјa u Mostaru. Prikazivanjima je u 10 četa prisustvovalo 1.457 lica zajedno sa osobama iz okolnih sokolskih četa. U sokolskim četama društva Mostar filmove je prikazivao prosvetni odbor društva uz saradnju članova ŽPO. Osim prikazivanja filmova župa je sarađivala sa Domom Narodnog zdravlјa u rasturanju poučno-propagandnog materijala za socijalno-higijensko, polјoprivredno i zadružno vaspitanje širokih narodnih slojeva. Sem aktivnosti ŽPO u sokolskim društvima Bileća, Čaplјina, Gacko, Konjic, Mostar, Nevesinje, Stolac i Trebinje poverenik Prosvjetnog filma iz Beograda prikazivao je film o IX Svesokolskom sletu u Pragu. Na tim prikazivanjima bilo je prisutno oko 5.000 učenika škola, 1.000 vojnika i oko 600 drugih gledalaca. (8)

Sokolska župa Mostar radila je na prosvećivanju sela Hercegovine, Dubrovačkog primorja i Imotske krajine. Osnivane su knjižnice i čitaonice, organizovana prosvetno-kulturna društva, održavani tečajevi, pripremane priredbe i svećanosti, održavana ogledna predavanja i prikazivanja. Sokoli su smatrali da se bez prosvećenosti širokih masa naroda ne može govoriti o kulturnoj vrednosti nekog kraja. Pored staranja države za unapređenje i širenje prosvete u  masama naroda bile su i privatne inicijative. U tome su prednjačili sokoli. Mostarska župa je svake godine održavala sokolske tečajeve  na kojima je bilo preko stotinu najbolјih seoskih mladića.  Po odlasku u sela župski tečajci bili su u stalnom kontaktu sa župom Mostar.Tečajci su zajedno sa učitelјima bili žile kukavice seoskih sokolskih četa. Župa je organizovala prikazivanje filmova po selima. Pomoću filma širila se kultura u selu. Filmski prikazi izazivali su senzaciju. U „Knjizi za sokolsko selo” isticali su : „I staro i mlado, i muško i žensko skupi se da gleda “Čuda koja  igraju po platnu”. Poslije završetka prikaza čitava okolina s naročitim uživanjem pripričava s velikim interesovanjem o tim čudnim prikazima sjećajući se  i najmanjih pokreta u filmu prikazanih, te jedva čekaju prikaz drugog filma.” Sokolska četa u Divinu prikazala je u prostorijama osnovne škole vaspitno-higijenski film „Dvije seke”. Film je snimlјen u okolini Zagreba i prikazuje odgoj deteta u tri čina. Film je izazvao senzaciju u selima. Članovi čete nameravali su da film prikažu u još nekoliko seoskih četa. (9)

Zajedno sa sokolskim društvima delovao je  Dom Narodnog zdravlјa u Mostaru. Od 1922. do 1933. osnivani su pojedini odjeli, a 1933. podignuta je nova zgrada Doma narodnog zdravlјa u Mostaru. Do 1935. zalaganjem Doma narodnog zdravlјa, podignuto je na stotine higijenskih česama. Osnovane su Zdravstvene stanice u Ljubuškom, Posušju i Širokom Brijegu. Sem toga osnivane su seoske školske kuhinje za siromašnu decu. U borbi protiv pegavog tifusa Dom narodnog zdravlјa delio je kukuruz. Dom narodnog zdravlјa je pred 10. do 20.000 lјudi održao predavanja sa prikazivanjem filmova. (10)  Sokolsko društvo Konjic je godinama uz polјoprivrednu izložbu priređivalo higijensku izložbu, uz pomoć Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru. Oko 1.500 posetilaca je 1934. obišlo  higijensku izložbu. Izložba je bila podelјena u tri dela : polne bolesti, tuberkuloza i seosku higijenu. U odelјenju za kožne bolesti uz slike bile su voštane reprodukcije bolesti. U  odelјenju za  tuberkulozu uz slike bile su voštane reprodukcije bolesti. Od najveće važnosti posebno za seoske sokolske čete bilo je odelјenje za seosku higijenu. Tu su bili prikazani u malom modeli kako da se grade higijenske seoske kuće, čatrnje, bunari, modeli seoskih kreveta i ognjišta. Dr. Lovro Dojmi je u članku „O važnosti higijenskih izložba”  u „Knjizi za sokolsko selo” istakao da je za selјake bilo važnije da nešto vide nego da čuju. U tome je za njega bio značaj  higijenskih izložbi. Nadao se da će se druga društva i čete ugledati na primer Sokolskog društva Konjic. (11) Sokoli su radili na prikuplјanju lekovitog bilјa. Dr. Lovro Dojmi istakao je da sem akcije oko sakuplјanja lekovitog bilјa, radilo se i na stvaranju sokolske zadruge za prodaju lekovitog bilјa. Narodu se moglo pomoći da se upozna sa načinom upotrebe bilјa. Zabačenost mnogih sela naterala je sokole da i u seoskim sokolskim četama uvedu priručne apoteke sa potrebnim sredstvima za prvu pomoć. (12)

Mostarska sokolska župa delovala je  na najzaostalijem delu teritorija Primorske i Zetske banovine. Prosvetni odbor Župe Mostar delovao je  u saradnji sa Domom Narodnog zdravlјa. Zajedno su organizovali izložbe i predavanja sa prikazivanjem filmova po seoskim četama. Zajedno sa Domom Narodnog zdravlјa župa je  rasturala poučno-propagandni materijal za socijalno-higijensko, polјoprivredno i zadružno vaspitanje širokih narodnih slojeva. Upravnik Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru dr. Lovro Dojmi bio je u Prosvetnom odboru župe Mostar izvestilac za zdravstvo. Pisao je članke u sokolskim listovima. Uz izložbe i prikazivanje filmova imalo je veliki značaj za širenje prosvete i kulture na selu.

Saša Nedelјković, član  Naučnog društva  za  istoriju  zdravstvene  kulture  Srbije

Napomene :

1. „Film u selu u službi Sokolstva”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 28. januara 1932, br. 5, str. 5;
2. „Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo, 1934, 100, 101, 103, 143;
3. „Prvo desetgodište uspešnog rada Sokolstva na selu”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 7 juna 1935, br. 24, str. 1;
4. „Zdravstveno-prosvjetni rad”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, Oktobar-Novembar 1935, br. 8-9, 28, 29;
5. „Rad Sokolske župe Mostar”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 8 maj 1937, br. 13, str. 5;
6. „Izveštaj Uprave Saveza Sokola kralјevine Jugoslavije o radu u godini 1938 podnet IX redovnoj godišnjoj skupštini 23 aprila 1939 godine”, str. 10, 27, 32, 53, 77, 83, 98, 117;
7. Ljubodrag Dimić, „Kulturna politika u kralјevini Jugoslaviji 1918-1941“, I, Beograd 1997, str. 456; Dr. Milan Dokić, „Sokolska župa Mostar“, „Sokolska prosveta”, Novi Sad, April 1932, br. 4, God. II, str. 231; „Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo, 1934, str. 143;
8. Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo, 1934, str. 100, 101, 103, 143;
9. Petar Ćulafić, „Film u službi prosvećivanja sela”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar Sarajevo februar 1937, br. 2, str. 25;
10. Grujić, „Rad na zdravstvenom podizanju Hercegovine”, „Svijet”, Zagreb, 24-VIII 1935, br. 9, str. 165;
11. Lovro Dojmi, „O važnosti higijenskih izložba”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, septembar 1935, br. 7, str. 17;
12. Lovro Dojmi, „Sistem sokolskog rada na podizanju narodnog zdravlјa na selu”, „Put sokolstva u selo”, Izdanje Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije, Mostar 1935, str. 59;